Nagradu “Ivo Horvat” za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode Ministarstvo kulture dodjeljuje u povodu 22. svibnja, Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti. Nagrada se sastoji od povelje, plakete (na kojoj je ugraviran lik znanstvenika i prirodoslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira Mataušića) i novčanog iznosa od 60.000 kuna – za životno djelo, odnosno 30.000 kuna – godišnja nagrada. 

S velikim smo ponosom primili ovu vijest, jer Josip Movčan, dipl. ing. šumarstva je rodom Međimurec. Ujedno, Movčan je time postao prvi Međimurec u povijesti koji je primio ovu državnu nagradu, pored brojnih drugih nagrada koje je za svoj predani rad primio tijekom duge i plodne karijere u NP Plitvička jezera.

U obrazloženje za dodjelu nagrade “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Movčanu ističe se kako je svojim dugogodišnjim radom na zaštiti prirode u Nacionalnom parku Plitvička jezera obilježio vrijeme u kojem je djelovao, a njegova ostvarenja ostala su trajno dobro Republike Hrvatske.

“Njegova rješenja s naglaskom na zaštiti prirodnih fenomena i edukaciji posjetitelja o njima postala su prepoznatljiva među nacionalnim parkovima u Hrvatskoj i u svijetu. Provodeći jedinstven koncept zaštite i posjećivanja odigrao je ključnu ulogu u zaštiti Nacionalnog parka Plitvička jezera i približavanju njegovih prirodnih ljepota brojnim posjetiteljima”, navodi se.

Dobitnik nagrade “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Josip Movčan zahvalivši na nagradi izrazio je nadu da će naša mlada generacija putem ovakvih i sličnih djelatnosti “malo napustiti noćni život”.

Fotografije i detalji s dodjele: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6770

Ministarstvo kulture je na svojim web-stranicama objavilo listu odobrenih projekata koje će tijekom 2011. godine provoditi županijske javne ustanove za zaštitu prirode uz financijsku potporu tog ministarstva.

Između 19 odobrenih projekata nalazi se i onaj “Međimurske prirode” pod nazivom: Šumsko blago u Regionalnom parku Mura-Drava za koji je odobreno =38.000,oo kuna potpore.

Podsjetimo, 2011. godina je Međunarodna godina šuma, te je na temu osmišljen projekt koji je – eto – i službeno odobren.

Za popis svih projekata klikni na: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6760

22. svibnja se na razini planeta obilježava kao Međunarodni dan biološke raznolikosti, a na razini naše domovine kao Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode će se, kao i svake godine dosad, uključiti u obilježavanje tog značajnog datuma, i to kroz više akcija i događanja koje će se tijekom tjedna od 15. do 22. svibnja 2011. održati u Međimurju.

Kao što je najavljeno u GODIŠNJAKU zaštite prirode Međimurja,  20. i 21. svibnja organizirat će se Hodnja s nadzornicima kroz prirodu – polazak iz Centra za posjetitelje Križovec. Dani otvorenih vrata u Centru za posjetitelje Križovec održat će se tijekom tjedna od 23. do 27. svibnja 2011.

Detaljna satnica:

PETAK, 20. svibnja: 14.00 i 16.00 sati, polazak na Hodnju s nadzornicima na lokalitetu Poučne staze kod mlina u ŽABNIKU (nadzornici Bašek i Varga) – najava na broj 095/9044-364

PETAK, 20. svibnja: 16.00 sati, polazak na Hodnju s nadzornicima – start kod Centra za posjetitelje KRIŽOVEC (nadzornice Mesarić i Janković) – najava na broj 095/801-6873

SUBOTA, 21. svibnja: 11.00 sati, okupljanje kod Centra za posjetitelje KRIŽOVEC i zajednički odlazak do PODTURNA; ispraćaj rafting ekipe i obilazak Mure kod Podturna (nadzornici Bašek i Varga) – najava na broj 095/9044-364

o o o o o

Važno je naglasiti i održavanje tradicionalnog, ove godine već 10. Mura rafting kupa koji kreće iz Podturna i završava u Goričanu, u subotu 21. svibnja. Glavni organizator spusta po Muri je GP EKOM iz Čakovca.

14. i 15. svibnja obilježavaju se kao Svjetski dan migratornih ptica odnosno World migratory bird day.

Ovogodišnji slogan obilježavanja glasi: “Promjene u krajobrazu iz ptičje perspektive”. Pažnja je usmjerena na različite promjene kojima čovjek mijenja krajobraz, a koje promjene utječu na ptice (bilo stanarice, bilo selice). Neki od zahvata koji uzrokuju najveće promjene u prostoru su: deforestacija, pretjerana urbanizacija (širenje naselja u područje koje je do jučer bilo prirodno stanište za faunu), melioracija, vađenje mineralnih sirovina iz površinskih kopova (i paralelno uništavanje staništa), intenzivna poljoprivredna proizvodnja i pretvaranje raznolikih staništa u monokulturu (tipa za rastuću proizvodnju biodizela). Sve to utječe na ptice selice i doprinosi rapidnom smanjenju njihova broja diljem svijeta.

 Što ptica u preletu vidi na ovoj fotografiji?!?

O toj temi se, inače, govori prilikom svakog posjeta Centru za posjetitelje zaštićene međimurske prirode u Križovcu, tako da je (gledano iz naše perspektive:) ovogodišnja tema savršeni izbor!

Više o svemu na linku: http://www.worldmigratorybirdday.org/2011/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1

U novom broju (155) poznatog hrvatskog časopisa MERIDIJANI predstavljen je Regionalni park Mura-Drava, a uz časopis je priložena i detaljna karta s granicama tog parka na području svih pet hrvatskih županija kroz koje se park proteže.

Tema 155. broja Meridijana nije izabrana slučajno. Naime, u okviru projekta “Upoznavanje javnosti s činjenicom zaštite Regionalnog parka Mura-Drava” planirano je da pet javnih ustanova koje upravljaju regionalnim parkom pomognu objavu tog članka i karte, pa je – eto – to i ostvareno u svibnju 2011. godine. Članak o Regionalnom parku Mura-Drava ima opseg od 14 stranica, autor teksta je prof.dr. Dragutin Feletar, a autor fotografija Zvonimir Tanocki.

Za Međimurje je značajna i objava MILENIJSKE FOTOGRAFIJE koju je poznati fotograf Šime Strikoman snimio u Draškovcu 21. rujna 2010. godine, u čemu su sudjelovali i djelatnici ustanove “Međimurska priroda”.

MERIDIJANI su dostupni na kioscima tijekom svibnja, a za ostale detalje oko nabavke časopisa i tematske karte kliknite na: http://www.meridijani.com/

Unutar Spomenika parkovne arhitekture Perivoj Zrinski uočeno je značajno sušenje stabala crnog bora (Pinus nigra). Zbog potrebe utvrđivanja uzroka sušenja gore navedenih stabala potrebno je izvršiti istraživanje uzroka sušenja.

Istraživanje ovih dana vrši mr. sc. Miljenko Županić iz Šumarskog instituta Jastrebarsko, a ono obuhvaća izlazak na teren i uzimanje uzoraka, analizu uzoraka u fitopatološkom laboratoriju te izdavanje pismenog nalaza i preporuke.