Bedekovićeve grabe_monitoring kiseličinog vatrenog plavca

Posted by on 8 kol. 2017 in Novosti, RSS | Tags: , ,

Na području spomenika prirode Bedekovićeve grabe 2017. godine počeo se provoditi monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar). Vrsta ima visoki prioritet očuvanja jer zbog gubitka staništa nestaje diljem Europe. Stanište kiseličinog vatrenog plavca su vlažne livade koje često nestaju zbog sukcesije (tj. zaraštavanja livada) i nedostatka podzemnih voda. U Engleskoj je izumrla već 1948. godine, ali već je 1927. godine prepoznata važnost ove vrste te je nova populacija unesena iz Nizozemske. Kako se sličan scenarij ne bi dogodio i u Hrvatskoj, 2017. godine je propisan službeni monitoring program po kojem se prati ova osjetljiva vrsta.

Iako pripada plavcima, vrsta je s gornje strane narančasto vatrene boje. Tek s donje strane krila blago se nadzire plava boja. Čak i sam let ove vrste liči na tipičan let plavaca – brz, u više smjerova i teži za lov od nekih drugih mirnijih vrsta leptira. Biljka hraniteljica na kojem ova vrsta polaže jaja su kiselice roda Rumex. Gusjenice se hrane lišćem kiselica, a prezimljuju u sasušenom lišću biljke kojom se hrane. Vrsta se može pronaći na nadmorskim visinama od 0 do 1000m. U Hrvatskoj vrsta ima dvije generacije. Prva generacija je aktivna od druge sredine svibnja do sredine lipnja, a druga od sredine ili kraja srpnja do kraja kolovoza. Postoji mogućnost da se pojavi i parcijalna treća generacija, ali gusjenice iz te generacije ne završe svoj ciklus.

Sl. 1 Kiseličin vatreni plavac s donje strane

Monitoring na Bedekovićevim grabama se obavlja u 5 dana za vrijeme druge generacije u razdoblju kada jedinke lete (od 10h do 16h) za vrijeme toplih i sunčanih dana bez prejakog vjetra. Posebno se prati početak i kraj Spomenika prirode na kojima je stanište s dovoljno vlage i dovoljno kiselica na kojima vrsta liježe jaja. Monitoring će se vršiti svake godine kako bi imali jasni uvid u stanje populacije kiseličinog vatrenog plavca, a samim time i stanje vlažnih livada na Bedekovićevim grabama.

S obzirom da je druga generacija brojnija od prve, vrsta je posebno osjetljiva na ranu košnju. Na ranu košnju su osjetljivi i leptiri zbog kojih su Bedekovićeve grabe nadaleko poznate: veliki livadni plavac i zagasiti livadni plavac. Ranom košnjom uništavaju se gusjenice koje su se tek počele hraniti na biljkama hraniteljicama, a bez gusjenica leptiri ne mogu završiti svoj životni ciklus i populacija se s vremenom smanjuje.

Stoga i ovim putem upozoravamo sve vlasnike i korisnike livada na Bedekovićevim grabama da ne kose livade u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna. Tako zajedno možemo voditi brigu o ovim posebnim i strogo zaštićenim leptirima.

Tekst i fotografije: Ivana Rojko, mag.educ.biol.