24. kolovoza: Dan roda

Posted by on 24 kol. 2017 in Novosti, RSS | Tags: , , , ,

U Hrvatskoj se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda. Od sveukupno 2017. godine obiđenih 35 gnijezda na području Međimurske županije 18 ih je aktivno, a 16 s mladima. U tih 16 gnijezda nalaze se 43 mlada, a prstenovano ih je 39 (2 gnijezda su nedostupna za prstenovanje). Najvećih broj aktivnih gnijezda je u Kotoribi i to 4 te se u njima nalazi 13 mladih. Također, najviše mladih u jednom gnijezdu je 5 i to u Kotoribi na gnijezdu u ulici R. Boškovića. I podaci iz Međimurja potvrđuju kako je ova godina uspješna za bijele rode.
U nastavku iznosimo i nekoliko općenitih informacija o toj strogo zaštićenoj životinjskoj vrsti.

Roda (bijela roda, znanstvenog imena Ciconia ciconia) jedna je od najpoznatijih vrsta ptica uopće. Roda je velika ptica, dugih crvenih nogu i dugog crvenog kljuna. Visoka je 100-110 cm, promjera krila 195-210 cm, a masa joj je 2,3 – 4,5 kg. Mužjaci su ponešto veći od ženki. Pernato ruho roda bijelo je, s crnim vrhovima i crnim stražnjim rubom krila. Kljun i noge mladih ptica tamniji su, jedva crvenkasti, odrastanjem postaju jarko crveni. Najduži zabilježeni životni vijek roda čak je 39 godina. Rode se glasaju rijetko, ali vrlo je prepoznatljivo “klepetanje” kljunom tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu. Rode nisu izbirljive u prehrani – love vrlo raznolike životinje, od većih beskralježnjaka: gujavica, kukaca, puževa i rakova, do manjih kralježnjaka: žaba, punoglavaca, riba, zmija, guštera i glodavaca do veličine štakora.

Rode su životno vezane uz ljude. Hranu nalaze na različitim staništima nastalim ljudskim radom, na otvorenim poljoprivrednim područjima, travnjacima, pašnjacima, pogotovo na vlažnima ili na onima koja se nalaze u blizini močvara i rijeka. Rode u Hrvatskoj pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima, npr. hodaju iza traktora koji oru i hvataju izorane gujavice, glodavce, zmije, vodozemce, ili pak hodaju iza kosilica i love skakavce i ostale kukce koji nakon košnje ostaju bez zaklona. Naći ćemo ih i uz stoku na pašnjacima – stoka kretanjem razotkriva brojne male životinje na pašnjaku. Obale rijeka i plitkih voda stajaćica rodama su bogat izvor vodenih životinja kojima se hrane, uključujući i ribe, vodozemce i gmazove.  Rode su i za gniježđenja vrlo vezane uz ljude: veliku većinu gnijezda grade na kućama i štalama, na stupovima elektrovodova i stablima, a vrlo rijetko na stablima dalje od sela.

Sl. 1. Prstenovanje malih bijelih roda na gnijezdu u Kotoribi

U Hrvatskoj se gnijezdi 1100 – 1300 parova roda. Gnijezde su u cijeloj nizinskoj (Panonskoj) Hrvatskoj. Najveći broj parova gnijezdi se u selima na poljoprivrednim područjima u dolinama velikih rijeka: Mure, Save, Drave i Dunava. Najgušća je populacija u Posavini (bez Posavlja u Slavoniji), gdje obitava gotovo polovica hrvatske populacije roda, oko 570 parova.

Prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (2013.), rode pripadaju kategoriji najmanje zabrinjavajućih (LC). Status ugroženosti naših roda ovisi o očuvanju otvorenih područja s tradicionalnom poljoprivredom i stočarstvom, pogotovo u poplavnim područjima. Rode ponajviše ugrožavaju promjene kvalitete njihovih staništa zbog intenzivnih promjena u poljoprivredi. Glavne su prijetnje rodama isušivanje vlažnih travnjaka (livada i pašnjaka), sprječavanje poplava u poplavnim ravnicama velikih rijeka izgradnjom nasipa, brana i odvodnih kanala, modernizacija poljoprivrede te uporaba pesticida koji se akumuliraju u životinjama kojima se rode hrane. Na mnogim se pak područjima zapušta stočarstvo i poljoprivreda pa otvorena poljodjelska staništa zarastaju i postaju nepogodna za rode. Rode stradavaju i na selidbi i zimovanju u Africi, a veliku smrtnost uzrokuju suše i širenje pustinja, ali i uništavanje insekticidima velikih skakavaca kojima se rode hrane. Ozljede zbog sudara s električnim žicama i posljedični udari struje također uzrokuju ugibanje roda.

Rode su zasigurno jedna od najomiljenijih i najpoznatijih europskih vrsta ptica. Njihov dolazak i odlazak najavljuje smjenu godišnjih doba, ljudi je povezuju i s prinovom u obitelji. Pozitivnom odnosu ljudi prema rodama zasigurno je pridonio i njihov način života jer se gnijezde u selima, a hrane se na poljoprivrednim područjima i uvijek su u blizini ljudi. Upravo zato opstanak rode uvelike ovisi i o našem načinu života, a osobito o očuvanju tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina poljoprivrede te života na selu.