Veliki vranac: nema odstrjela u Međimurju

Posted by on 23 sij. 2018 in Novosti | Tags:

S obzirom na brojne upite koji ovih dana pristižu u Javnu ustanovu, ovim putem informiramo javnost kako slijedi. Odstrjel velikog vranca ili (popularnije) kormorana u Međimurskoj županiji nije dozvoljen, jer je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo dopuštenja po članku 155. Zakona o zaštiti prirode za iznimke od zabranjenih radnji s pticama, ali samo pravnim osobama ribnjačarstvima, i to na 15 šaranskih ribnjaka. Niti jedno od njih ne odnosi se na područje Međimurske županije.

 

Naime, dio javnosti je pogrešno shvatio kako je propisana određena kvota za odstrjel i u Međimurskoj županiji, međitim tome nije tako. To nam je potvrdilo i resorno ministarstvo putem Uprave za zaštitu prirode, što znači da je to službena informacija. Slična “kontroverza” uskoro će se pojaviti i po pitanju čaglja, jer je ta vrsta nedavno uočena u Međimurju, pa neke već svrbi prst na obaraču.

 

Kao ravnatelj ustanove, pišem kako slijedi:

Uzroci navodne prekobrojnosti kormorana u Hrvatskoj nisu jednostavni nego kompleksni, jer to je priroda u čije mehanizme čovjek gleda tek parcijalno i sa svojeg interesnog stajališta. Zadaća zaštite prirode je, naime, da osigura nesmetano odvijanje prirodnih procesa. Što se Međimurja tiče, ti prirodni procesi su uvelike narušeni izgradnjom dviju hidroelektrana na malom prostoru Međimurja tijekom 1980-ih godina. U tome treba tražiti izvore brojnih ekoloških problema današnjice u Međimurju, pa i prekobrojnost kormorana u našem zavičaju.

Savez športskih ribolovnih društava Međimurske županije, konkretno tajnik saveza Darko Oreški, upoznao nas je s problemom i nemogućnošću da savez već prošle godine dobije dozvolu za redukciju broja kormorana u Međimurju. Najviše štete kormoran u Međimurju pričinja na populaciji pastrve koja obitava u lateralnim kanalima uz dvije hidroelektrane u Međimurju. Koliko je te pastrve ovdje prirodno izmriješteno i autohtono, a koliko ispušteno u vodotok za potrebe sportskog ribolova, ali time ujedno i kao dodatna hrana za ptice i druge predatore – taj odgovor znaju u ribolovnom Savezu.

Možebitni odstrjel kormorana u Međimurju – ako jednog dana i bude dozvoljen – neće ništa bitno riješiti, jer priroda mora sama postići ravnotežu između populacija različitih vrsti koje su u odnosu predator-plijen. Dokle god bude hrane za kormorane u našim vodenim staništima, dotle će kormorani ovdje dolaziti u lov. No, ukoliko se dozvoli odstrjel i u Međimurju, javit će se drugi problemi, primjerice, što će pritom sigurno doći do uznemiravanja, a i mogućeg odstrjela drugih zaštićenih vrsta ptica! Zbog toga je cijela stvar još kompleksnija.

Za više detalja o tome kako je, zašto i gdje u Republici Hrvatskoj nadležno MZOE dozvolilo odstrjel, treba pitati njih direktno.

 

mr.sc. Siniša Golub, ravnatelj ustanove