Ima li zlatovrane u Međimurju?

Posted by on 27 stu. 2018 in Izdanja, Novosti | Tags: , ,

Ovogodišnji Izvještaj o stanju planeta govori da manje od 5% živog svijeta na Zemlji čine divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Poznato je također da je od 1970. godine nestalo više od 60% divljih životinja. U Hrvatskoj su vuk i ris u nedavnoj prošlosti bili gotovo na rubu istrebljenja. Da se ne radi samo o primjerima iz nekih drugih regija ili dijelova svijeta gdje su ugrožene vrste poput pande ili tigra, prisjetit ćemo se vrste koju stariji Međimurci još uvijek pamte, no danas je rijetko ili skoro uopće ne viđamo. To je zlatovrana.

Zlatovrana (lat. Coracias garrulus) je jedna od vrsta modrivrana ili smrdovrana, vrlo je rijetka i u Hrvatskoj kritično ugrožena. Osim naziva kojeg je dobila zato jer u letu podsjeća na vranu, s ovom mnogo poznatijom pticom nema druge veze. Ostale vrste smrdovrana koje možemo vidjeti na području Međimurja su vodomar, pčelarica i pupavac. U 18. i 19. stoljeću zlatovrana je bila rasprostranjena diljem Europe i naseljavala je cijelu kontinentalnu Hrvatsku, od 1980-ih ne gnijezdi na području Međimurja zbog intenziviranja poljodjelstva, odnosno nedostatka duplji za gniježđenje i travnjaka na otvorenim poljoprivrednim površinama te povećane opasnosti od trovanja ptica zbog akumuliranja pesticida u organizmu. Posljednje prstenovanje zlatovrane na području Međimurske županije zabilježeno je sredinom 1950-ih godina.

Zlatovrana je vrlo prepoznatljiva ptica, u našim krajevima pomalo egzotičnog izgleda, tijelo joj je jarke boje, plavkastog trbuha i glave, leđa su smeđa ili plava, vršci krila su crni, ima kratke noge i jak kljun. Nastanjuje suhe, otvorene predjele, stare otvorene šume, stare parkove i prostrane voćnjake. Gnijezdo gradi u dupljama stabala, većinom nastanjuje duplje na visini između 5-10 metara. Najčešće koristi napuštene duplje crne žune. Hrani se uglavnom srednje velikim i krupnim kukcima, ponajprije kornjašima, skakavcima, cvrčcima. Obično sjedi na nekom pogodnom mjestu poput grane, žice dalekovoda i čeka plijen. Kad ga spazi, strmoglavljuje se i hvata ga na tlu.

Foto: Bernard Wieser, Austrija

Danas zlatovrana u Hrvatskoj gnijezdi samo na području Ravnih kotara u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, ali još uvijek postoje potencijalna staništa u koja bi se mogla vratiti. Međimurje je prepoznato od strane stručnjaka iz Zavoda za ornitologiju HAZU kao jedna od nekoliko županija u Hrvatskoj u kojoj bi zlatovrana mogla ponovno gnijezditi uz malu pomoć čovjeka, prije svega zato jer postoje stabilne populacije zlatovrane u susjednoj Mađarskoj i nedalekoj Austriji. Postavljanje kućica za gniježđenje zlatovrana jedna je od prvih aktivnosti koje poduzimamo kako bi se zlatovrane koje viđamo u preletu zaustavile i opet gnijezdile u Međimurju.