Bijela roda u Međimurskoj županiji

Posted by on 18 ožu. 2019 in Izdanja, Novosti

Bijela roda (lat. Ciconia ciconia L.) je ptica izrazito vezana uz naselja i čovjeka. Svakog proljeća raduje nas njihov povratak s dugog puta iz Afrike na gniježđenje u Međimurje, a još smo radosniji kad ih vidimo kako podižu svoje mlade u gnijezdima u našoj neposrednoj blizini. Bijela roda jedna je od poznatijih i većih ptica Međimurja. Dugačkog je crvenog kljuna i nogu, dugačkog vrata, kratkog repa i crnih krila s velikim bijelim plohama. Crveni i crni dijelovi, dakle kljun i noge, u mladih su smeđi. Roda je tiha ptica, ali sikće kad je uzbuđena i klepeće kljunom na gnijezdu izvijajući vrat unatrag. Razmnožavanje započinje početkom proljeća, a svake godine većina se parova vraća na svoja stara gnijezda. Ima slučajeva da se stariji mužjak i ženka moraju nadmetati za gnijezdo s mlađim rodama. Gnijezdo je velika hrpa granja isprepletena s grumenjem blata i sličnog materijala. S obzirom da rode svake godine nadograđuju gnijezda, jako stara gnijezda mogu biti promjera 2 metra i teška do tonu. Rode se hrane raznolikim životinjama; od većih beskralježnjaka kao što su gujavice, kukci, puževi do manjih kralježnjaka kao što su žabe, ribe, zmije, gušteri i manji glodavci.

U cijeloj nizinskoj Hrvatskoj gnijezdi oko 1200 parova roda, a najgušća je populacija u Posavini gdje gnijezdi oko polovica hrvatske populacije roda. Rode su najviše ugrožene zbog promjene kvalitete njihovih staništa i umjetnih zahvata kao što su isušivanje livada i pašnjaka, sprječavanje prirodnih poplava u naplavnim ravnima, uporaba pesticida i sl.

U  naseljima Međimurske županije bilježimo četrdesetak gnijezda bijele rode. Njihov točan broj zabilježen prilikom praćenja stanja populacije od strane djelatnika Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode nalazi se u tablici u nastavku (Tab. 1).

Tab. 1 Prikaz broja gnijezda, aktivnih gnijezda, mladih ptica i prosječan broj mladih ptica bijele rode u gnijezdima Međimurske županije od 2011. do 2018. godine

Godina

Ukupan broj gnijezda Ukupan broj aktivnih gnijezda Ukupan broj mladih ptica Prosječan broj mladih ptica u gnijezdima
2011. 38 26

49

2,7
2012. 41 28 37 2,2
2013. 45 21 48 2,7
2014. 47 25 28 1,9
2015. 47 29 23 1,8
2016. 32 21 25 2,3
2017. 34 18 43 2,7
2018. 31 17 34 2,4
Prosječno 39 23 36

2,3

Broj aktivnih gnijezda i mladih ptica bijele rode varira iz godine u godinu. Po broju aktivnih gnijezda rekordne godine su bile 2015. i 2012., a po broju zabilježenih mladih ptica 2011. i 2013. godina. Najčešće u aktivnim gnijezdima nalazimo 2 do 3 mlada. Dosad najveći broj zabilježenih mladih u jednom gnijezdu bio je 2017. godine i to u gnijezdu u naselju Kotoriba u ulici Ruđera Boškovića (Sl. 1). Navedeni rekord ponovljen je i 2018. godine, također u Kotoribi, ali u gnijezdu u ulici Matije Gupca.

Sl. 1 Rekordnih 5 mladunaca u gnijezdu u naselju Kotoriba u ulici Ruđera Boškovića 2017. godine

Razmatrajući prostornu distribuciju gnijezda, većina gnijezda nalazi se u širem prostoru rijeke Mure, što govori i o povoljnijoj kvaliteti staništa za ovu vrstu. Godine 2018. bilježimo 17 aktivnih gnijezda u naseljima: Sveti Martin na Muri, Mursko Središće, Ferketinec, Podturen, Novakovec, Dekanovec, Gardinovec, Domašinec, Palovec, Goričan, Draškovec, 4 gnijezda u Kotoribi te po jedno u Vulariji i Totovcu. Redovito najveći broj aktivnih gnijezda bilježimo u Kotoribi.

Gotovo 90 % gnijezda bijele rode u Međimurskoj županiji nalazi se na električnim stupovima, zbog čega zaštitarima prirode svake godine u pomoć priskače HEP – Elektra Čakovec. Za preostala gnijezda koja su na kućama i sličnim objektima vlasnici dobivaju novčane naknade kroz projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode”. Naknadu im isplaćuje Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naknada vlasnicima kompenzira štetu nastalu na objektima koju čine gnijezda svojom težinom te rode prilikom gniježđenja, a za popravak i zamjenu dijela krovišta.

Od 2011. godine osim sustavnog praćenja stanja populacije bijele rode u Međimurskoj županiji, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode provodi i aktivnost prstenovanja mladih ptica u gnijezdima. Prstenovanje se provodi u suradnji s ovlaštenim prstenovateljima i Zavodom za ornitologiju HAZU u pravilu krajem lipnja kad je optimalno vrijeme za navedenu aktivnost. Preuranjeno prstenovanje dovodi do padanja prstena s noge, a prekasno može prouzročiti preuranjeno odlijetanje mladih iz gnijezda. Mlade rode prstenuju se u gnijezdu aluminijskim i plastičnim prstenovima na kojima je ugravirana jedinstvena kombinacija slova i brojeva (Sl. 2). Prsteni se stežu ornitološkim kliještima na nogu mlade ptice, a imaju funkciju identifikacije ptica te da se sustavno prikupi što više informacija o njima: selidbeni putevi, odmorišta, stopa preživljavanja, životni vijek i sl.

Sl. 2 Prstenovanje mladunaca bijelih roda

Tab. 2 Broj prstenovanih mladih bijelih roda od 2011. do 2018. godine

Godina prstenovanja 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
Broj prstenovanih jedinki 43 23 36 19 20 18 39 30

Neka gnijezda nedostupna su za prstenovanje pa stoga dolazi do odstupanja broja prstenovanih ptica od ukupnog broja mladih ptica u gnijezdima određene godine (Tab. 2). Tako je najveći broj ptica prstenovan 2011. godine (43), a najmanji 2016. godine (18). Da cijela aktivnosti ima smisla dokazuje slučaj iz 2015. godine kad je u Donjem Hrašćanu zabilježena odrasla jedinka koja je prstenovana 2011. godine u Dekanovcu.

Nakon rekordnih 5 mladih u gnijezdima u Kotoribi i to dvije godine zaredom, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode odlučila je  u suradnji s Općinom Korotiba godinu 2019. obilježiti kao Godinu bijele rode u Međimurskoj županiji s ciljem edukacije lokalnog stanovništva o ovoj vrsti, njezinom značaju u prirodi te sve većoj ugroženosti u europskom i globalnom kontekstu.

Pregled pripremila:

dr. sc. Mihaela Mesarić, prof.
stručna voditeljica ustanove