Kolektivno sadite? Pročitajte ovo!

Posted by on 9 lis. 2019 in Novosti, RSS | Tags: , ,

Planirate li sadnju stabala, prvo pitanje koje najčešće sebi morate postaviti jest koju vrstu drveća odabrati? Odgovor s kojim ne možete pogriješiti jest da prednost date autohtonom odnosno domaćem drveću nad alohtonim to jest stranim vrstama.

Za autohtone vrste poznati su ekološki zahtjevi, dakle odgovarajuće tlo, potreba za svjetlošću, toplinom i vodom. Poznata su nam biološka svojstva svake vrste i njezino porijeklo. Za alohtone vrste ekološke zahtjeve ne poznajemo dovoljno ili uopće ne poznajemo. Kod sadnje alohtonog drveća moramo, dakle, paziti na više čimbenika. Istina, takve se vrste često lakše prilagode uvjetima sredine u koju je unesena. Počinje se brže razvijati, javljati se u prostorima u kojima mi to ne bismo htjeli i takva vrsta počinje biti agresivna i postaje invazivna. Najčešće invazivne vrste kod nas su obični bagrem (Robinia pseudoaccacia), pajasen (Ailanthus altissima), javor negundovac (Acer negundo) koje se upravo često javljaju u gradskim sredinama kao ukrasno drveće.

Zbog nepoznavanja ekoloških zahtjeva pojedinog drveća koje se koristi u hortikulturnim djelatnostima najbolje je sadni materijal nabavljati u prikladnim rasadnicima, onima koji su orijentirani na proizvodnju sadnog materijala za pošumljavanje, ali i za posebne gradske uvjete. Sadnice koje se koriste za pošumljavanje imaju vrlo kratki interval proizvodnje. One se „školuju“ odnosno uzgajaju svega dvije do tri godine i spremne su za upotrebu. Za razliku od njih sadnice za upotrebu u hortikulturi treba školovati i do deset godina kako bi sadnica očvrsnula i lakše preživjela šok presadnje. Privatni rasadnici, za razliku od rasadnika „Hrvatskih šuma d.o.o“ koji isključivo školuju sadnice za pošumljavanje, nisu dovoljno velik da bi mogli pokriti svu potražnju za sadnim materijalom. To je i jedan od razloga zašto se u našim gradskim sredinama nalazi više alohtonog nego autohtonog drveća.  Evo nekih prijedloga autohtonih vrsta drveća za sadnju: hrast (lužnjak i kitnjak), lipe (malolisna i velelisna), tisa, poljski jasen, javor klen, dud (crni i bijeli), drijen, pitomi kesten i obična smreka.

Međimurska priroda pridružit će se građanskoj inicijativi sadnje stabala  “Zasadi drvo ne budi panj” koja će se održati u cijeloj Hrvatskoj 25., 26. i 27. listopada.