Grabežljivci u prirodi

Posted by on 27 stu. 2019 in Novosti | Tags: , , ,

Eja močvarica, foto: Silvio Benč

Jastreb, škanjac, vidra, štuka, šišmiš, pauk, zmija, vuk. Navedene životinje bilo da su male ili velike; s dlakom, ljuskama ili dlačicama; svi su oni grabežljivci. Grabežljivci ne moraju biti veliki poput tigra ili lava da bi bili važna karika u prirodi. Čak i najmanji grabežljivci poput pauka igraju veliku ulogu u regulaciji broja kukaca u prirodi. Pričamo li o zaštićenim vrstama gotovo sve vrste grabežljivaca su stavljene na popis zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Čudno, zar ne? Ipak bi grabežljivci trebali biti strašne, krvoločne i nenadmašno najjače životinje u prirodi.

Iako nam se neki grabežljivci čine zastrašujućima, oni su zapravo pravi sanitarci u prirodi. Gotovo uvijek love životinje koje je najlakše uloviti, a to su ranjene, stare ili bolesne životinje. Na taj način ne samo da drže populaciju glodavaca, preživača, kukaca i drugog plijena na broju, već ih i jačaju njihove populacije jer smanjuju širenje raznih bolesti.

Nikako nas ne mora nas brinuti da će grabežljivci na našem području pojesti sve zečeve, trčke, prepelice i fazane. Brojnost grabežljivaca ovisi o tome koliko plijena im je na raspolaganju. Ukoliko nema dovoljno hrane, neće moći uzdignuti svoje mlade, a na kraju moguće je i da sami uginu od gladi ili iscrpljenosti. Logično, zar ne? Dakle, ukoliko ima dovoljno grabežljivaca na našem području možemo jasno zaključiti da je i ostatak živog svijeta u dobrom stanju. No, kad ste zadnji put vidjeli orla štekavca ili vuka na našem području? Mogli bi reći da vuka ili čaglja ne treba na našem području jer su ulogu uklanjanja preživača i glodavaca preuzeli ljudi tj. lovci. Iako ljudi smanjuju njihovu brojnost ipak to ne radimo na način da iz prirode uklonimo ranjene, bolesne i stare životinje kako bi dalje osnažili krdo.

Nedavno su čuvari prirode dobili dojavu o prostrijeljenom škanjcu koji je zakonom zaštićen (a očito i s razlogom). Uklonimo li iz prirode neku pticu grabljivicu poput škanjca ne smijemo se iznenaditi povećanim plijena kojim se on hrani, a to su miševi i štakori. Samim time povećava se mogućnost pojave mišje groznice koja utječe i na nas ljude. Dakle, mislimo li da su ptice grabljivice i ostali grabežljivci štetočine koje treba ukloniti moramo biti svjesni i činjenice da ljudi iako su danas često fizički i psihički daleko od prirode ona još uvijek u velikoj mjeri utječe na nas i naše zdravlje. Ono najbitnije je ukloniti krivu predodžbu o grabežljivcima kao štetočinama.