Zaboravljene šumske voćkarice

Posted by on 7 stu. 2019 in Novosti | Tags: ,

Šumske voćkarice su vrste drveća koje u šumama nalazimo kao pojedinačna stabla ili u manjim grupama, to su vrste koje su rijetke i često ih nalazimo raštrkane po šumama. Šumari ih vole saditi iz razloga što oplemenjuju šumu i uzgajaju ih kao sporedne vrste drveća u šumskim sastojinama. Posljednjih godina zbog pretjerane sječe i visoke vrijednosti drvne mase došlo je do smanjenja njihovog postotnog udjela u šumama, posebice privatnim.

Voćkarice su vrste koje doprinose bioraznolikosti šumskih ekosustava, obično se razmnožavaju sjemenom, a tu onda glavnu ulogu igraju ptice koje njihovo sjeme mogu raznositi na veće udaljenosti noseći ih u kljunu ili izmetom. Često svojim primamljivim bojama plodova privlače i brojne šumske sisavce kojima one predstavljaju ukusan obrok, a njihovi plodovi sadrže vitamine koji pomažu životinjama u hladnijim zimskim mjesecima.

Među najznačajnije šumske voćkarice pripadaju vrste iz porodice ružovki (lat. Rosaceae) divlja trešnja, sremza, divlja jabuka, divlja kruška, jarebika, oskoruša, mukinja i brekinja. Divlja trešnja (lat. Prunus avium) smatra se našom najvrjednijom i najvažnijom šumskom voćkaricom. U šumama Međimurja ona je i najzastupljenija vrsta voćkarica, često se u nizinskim šumama može pronaći i sremza (lat. Prunus padus) uz crnu johu, vrbu i hrasta lužnjaka. Divlja jabuka (lat. Malus sylvestris) i divlja kruška (lat. Pyrus pyraster) vrste su manjeg rasta, pa rastu kao grmovi visine 2 do 4 metra ili stabalca visine 15 do 20 metara. Sve vrste roda Sorbus: jarebika (lat. Sorbus aucuparia), oskoruša (lat. Sorbus domestica), mukinja (lat. Sorbus aria) i brekinja (lat. Sorbus torminalis) su rijetke i ugrožene kao i u većini cijele Europe. Pošumljavanjem šumskim voćkaricama u budućnosti povećala bi se njihova brojnost i estetska vrijednost šumskih ekosustava, a znamo da su njihovi domaćini vrijedni članovi naših šuma. Drvo većine voćkarica cijenjeno je u drvnoj industriji pa je i to jedan od razloga zašto je došlo do smanjenja njihovog udjela u šumama.

Voćkarice su oduvijek predstavljale izvor hrane ljudima, a mnoge od njih prepoznate su i kao ljekovite vrste. Širenjem civilizacije različite vrste proširile su se po cijelom svijetu. Tako danas u vrtovima privatnih kuća možete pronaći barem jednu voćkaricu. Vrste koje nalazimo u vrtovima su kultivirane vrste tih istih divljih vrsta, najčešće nalazimo vrste iz roda Prunus: marelica (lat. Prunus armeniaca), višnja (lat. Prunus cerasus), šljiva (lat. Prunus domestica), badem (lat. Prunus dulcis), breskva (lat. Prunus persica) i česta ukrasna vrsta japanska trešnja (lat. Prunus serrulata).