Jela, bor ili smreka?

Posted by on 11 pro. 2019 in Novosti, RSS | Tags:

Prosinac je mjesec u kojem prodaja i ponuda crnogoričnog drveća u različitim trgovačkim i vrtnim centrima, te sajmištima drastično naraste. Razlog tome je tradicija ukrašavanja božićnog drvca. Bez obzira koju vrstu odabrali, bitno je voditi računa o nekoliko stvari. Svaka vrsta ima različite ekološke uvijete pa nije jednako da li u topliju prostoriju stavimo bor ili jelu, te tražimo li sadnicu u tegli ili posječeno stablo.

Izbor različitih vrsta je veliki, no kako uopće razlikovati jelu, bora i smreku. Vrlo jednostavnom metodom. Pogledajte iglice. Kod borova su iglice smještene u čuperku po dvije do pet zajedno, dok su kod jele i smreke pojedinačno poredane po grančici. Jelu i smreku najlakše je razlikovati po habitusu, odnosno obliku i rasporedu grana po deblu i obliku krošnje, koji je lako uočiti i iz daljine. Smreka ima šiljast vrh, grane su joj obješene, te je piramidalnog habitusa, a češeri joj vise. Jela za razliku od smreke ima tanjurasti vrh, uspravne grane i češere koji se raspadaju još kad su na stablu. Smreka ima četverouglaste iglice pa su više okruglaste, dok su one kod jele plosnate i imaju dvije bijele pruge s donje strane. Vrste se lako razlikuju i po grančicama bez iglica. Iglice smreke nalaze se u kratkoj peteljci koja ostaje na grančici kada iglice otpadnu, pa je grančica hrapava. S druge strane iglice jele na svojoj bazi izgledaju poput malih diskova koji su zalijepljeni za grančicu, pa kada iglice opadnu grančica ostaje glatka. Popularnije vrste koje se prodaju kao božićna drvca su obična smreka (lat. Picea abies), srebrna ili bodljikava smreka (lat. Picea pungens), pančićeva omorika (lat. Picea omorika), obična jela (lat. Abies alba) i kavkaska jela (lat. Abies nordmanniana), borovi nisu popularni zbog svog okruglog, nezgrapnog habitusa i rijetkih grana.

Kod izbora drvaca u tegli ili posječena, pametnije je birati ona u tegli. Drveće u tegli može poslužiti i nekoliko godina dok ne preraste teglu, a nakon presadnje može krasiti dvorište. U Hrvatskoj postoji oko 1000 hektara nasada božićnih drvaca, koje ne zadovoljavaju potrebe stanovništva koje iznose i do 500 000 komada godišnje, pa se dio drvaca i uvozi.

 

Tekst sastavila: Sara Srša, mag. ing. silv.