Čuvajmo vodu, čuvajmo rijeke!

Posted by on 20 ožu. 2020 in Novosti, RSS | Tags: , ,

Svake godine 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda s ciljem podizanja svijesti i skretanja globalne pozornosti na značaj i važnost vode te promicanja održivog korištenja vodnih resursa. Ideja za ovaj međunarodni dan nastala je 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju. Prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine te se od tada obilježava svake godine.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana voda je Voda i klimatske promjene te njihova neraskidiva povezanost. Ova kampanja ukazuje na načine na koje vlastitom uporabom vode možemo pomoći u smanjenju poplava, suša, nestašica i onečišćenja vode, kao i u borbi protiv klimatskih promjena.

Klimatske promjene manifestiraju se primarno kroz promjene u hidrološkom ciklusu (kruženju vode u prirodi). Zbog promjena klime pojačava se ili mijenja intenzitet suša, poplava, otapanja ledenjaka, podizanja razine mora i oluja, što uzrokuje određene posljedice:

  • Povećano isparavanje (evaporacija) vode iz oceana, jezera, tla i biljaka što može negativno utjecati na smanjenje zaliha vode za piće i poljoprivredu. Veća vlažnost zraka uzrokovat će veće temperature neizdržljive u nekim mjestima što će smanjiti efekt rashlađivanja pomoću znojenja.
  • Kada se takav pojačano zagrijani i vlažniji zrak hladi, posljedica su obilnije oborine i oluje. Promjenama temperature i cirkulacije javlja se i nejednoliki prostorni raspored padalina – neke dijelove pogađaju suše, dok drugi imaju previše vlage.
  • Pojačane padaline i oluje mogu uzrokovati poplave i pojačano površinsko otjecanje vode koje može uzrokovati onečišćenje i utjecati na kvalitetu pitke vode i na živi svijet u vodama (npr. pomor, riba, cvjetanje algi). Također, toplija vode može primiti manje kisika nego što je to ribama potrebno za opstanak.
  • Više temperature i isparavanje mogu povećati potražnju za vodu u mnogim područjima.
  • Isto tako, studije pokazuju kako hidroelektrane s velikim rezervoarima vode također mogu biti izvor stakleničkih plinova, osobito metana, koji se u njima proizvodi zbog biološke aktivnosti (truljenje organskog materijala).

 

Dan akcije za rijeke 2020: Vedra nada u nesigurnim vremenima!

Dana 14. ožujka obilježava se Međunarodni dan akcije za rijeke, dan kada se slave uspjesi kao što su revitalizacije rijeka i riječnih staništa. To je dan kada se izlazi na ulice, prosvjeduje i zahtjeva poboljšanje u politikama i dosadašnjim lošim praksama upravljanja rijekama. To je dan kada educiramo jedni druge o prijetnjama s kojima su suočene naše rijeke, ali i o mogućnostima boljeg upravljanja rijekama te o prihvatljivim i učinkovitim energetskim rješenjima. Unatoč tome što se mnoge zemlje suočavaju s zdravstvenim izazovima pandemije COVID-19 i ove je godine zabilježeno 50-ak direktnih akcija u 23 zemlje.

Rijeka je mnogo više od samo vode koja teče!

Korito, podzemna voda, meandri, mrtvi rukavci, sprudovi i strme odronjene obale, naplavne nizine, prirodna obalna vegetacija, poplavne šume, vlažni travnjaci, močvare, sve to čini živu rijeku. A velika raznolikost staništa pruža dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta. Rijeka ne nosi samo vodu, već i nutrijentima bogate sedimente i otopljene minerale koji obogaćuju zemlju.

Zdravi riječni ekosustavi pružaju ljudima mnoge usluge:

  • Popunjavaju zalihe pitke vode
  • Pročišćavaju otpadne vode
  • Apsorbiraju višak vode i štite od poplava i suša koje su sve češće uslijed klimatskih promjena
  • Doprinose raznolikosti krajobraza
  • Navodnjavaju obližnje poljoprivredne površine
  • Ublažavaju klimu
  • Služe kao izvor sirovina (šljunak, pijesak)
  • Mjesta su za odmor, inspiraciju i rekreaciju
  • Značajan su resurs za razvoj turizma
  • Osiguravaju plovne putove za prijevoz ljudi i robe
  • Rezervoari su ugljikovog dioksida i štite od klimatskih promjena
  • Stanište su za brojne biljne i životinjske vrste
  • Donose vodu bez koje nema života

Jeste li znali?

  • Rijeke su koljevka naše civilizacije. Najstarije kulture razvile su se uz rijeke kao što su Eufrat i Tigris, Nil.
  • Zbog regulacije rijeka naši slatkovodni ekosustavi gube vrste i staništa brže nego bilo koji drugi ekosustavi. Slatkovodne vrste izgubile su čak 76% svojih populacija od 1970. godine.
  • U rijekama i jezerima živi više vrsta riba nego u morima, iako one sadrže 600 puta manje vode.
  • Rijeke skladište 200 milijuna tona ugljika iz zraka i zemlje i transportiraju ga u more.
  • Rijeke čine samo 0,003% vode na Zemlji – jednu od svake 33000-te molekule vode – ali održavaju veliki dio života na Zemlji. One zaslužuju našu brigu i zaštitu!

Mi Međimurci imamo sreću što su rijeke Mura i Drava među posljednjim doprirodnim tokovima nizinskih rijeka u Europi i što možemo još uvijek kušati njihove dobrobiti.

Zato, čuvajmo naše rijeke!