Proljetnice na međimurskom stolu

Posted by on 18 ožu. 2020 in Novosti | Tags: ,

Nakon duge i hladne zime svaku osobu razveseli pogled na proljetno šarenilo koje čine jaglaci, zvončići, ljubičice, visibabe, šumarice koje niču iz još uvijek uspavanih šuma i livada. Iako navedene biljke taksonomski ne pripadaju nekoj zajedničkoj skupini naziv su dobile jer cvatu u isto vrijeme. Proljetnice su višegodišnje biljke, a mnoge od njih imaju podzemne ograne – gomolje, podanke i lukovice što im omogućuje da počinju prve s cvatnjom i mnogo ranije nego službeno započne proljeće. Osim što su proljetnice iznimno estetski primamljive, njihova vrijednost ne leži samo u ljepoti. Opojan miris i prekrasne jarke boje koje mnoge neodoljivo zovu na branje služe zapravo privlačenju mnogobrojnih kukaca, a posebno pčela koje su se tek probudile nakon zime. Kako u to vrijeme nema još drugih izvora hrane za kukce proljetnice su prvi izvor nektara i peluda i u tome leži prava vrijednost proljetnica.
Iako temeljem Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17) za branje proljetnica za osobne svrhe nije potrebno izhoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, ovim putem apeliramo na sve da proljetnice beru što manje kako bi i narednih godina krasile naše šume i livade. Sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno. Biljci se ne šteti toliko samim branjem nadzemnih dijelova jer se iduće godine ona obnovi iz svoje lukovice koja je ukopana u zemlju. Presađivanjem same biljke postoji velika vjerojatnost da u vrtu biljka neće imati povoljne uvjete za rast (nedostatak ili prevelika količine vode, svjetla, minerala I sl.) te time direktno pridonosimo ugroženosti ovih vrsta.
Ljude često zavara mnogobrojnost pojedinih proljetnica na jednom mjestu te steknu dojam da ih ima u izobilju. Proljetnice su sve rjeđe prvenstveno zbog gubitka staništa, isušivanja, invazivnih vrsta te ih ne bi trebali još ugrožavati branjem ili presađivanjem. Napominjemo da se strogo zaštićene proljetnice temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) poput kockavice (Fritillaria meleagris) ni u kojem slučaju ne smiju brati ili na bilo koji drugi način uništavati biljka ili njeno stanište. Dakle, ako se ipak odlučite za pušlek visibaba ili ljubičica, nitko vas neće kazniti zbog toga, ali uzmite u obzir da te biljke predstavljaju jedan od rijetkih izvora hrane mnogim korisnim kukcima u ovom razdoblju proljetnog buđenja prirode.