Zašto prenosimo žabe?

Posted by on 16 ožu. 2020 in Novosti, RSS | Tags: , ,

Vodozemci se smatraju najugroženijom skupinom kralježnjaka na Zemlji, a čak trećini danas poznatih vrsta vodozemaca prijeti izumiranje. Glavnim uzrokom nestanka i ugroženosti svih vrsta pa tako i vodozemaca smatra se promjena staništa, bilo da je riječ o krčenju šuma, isušivanju močvara, kanaliziranju vodotoka, onečišćenju voda, zarastanju travnjaka ili pak cjepkanju staništa prometnicama.

Kao što im samo ime kaže, vodo-zemci su životinje koje dio svog života provode na kopnu, a dio u vodi. S prvim toplim proljetnim kišama započinje sezona razmnožavanja i migracije žaba i drugih vodozemaca pri čemu oni putuju do najbližeg potoka, ribnjaka, bare ili močvare. Taj put ponekad im presijecaju prometnice gdje često stradavaju pod kotačima vozila. Na nekim dijelovima prometnica stradavanja su masovna pa takva mjesta nazivamo crnim točkama. Iz tog je razloga Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode 2013. godine pokrenula projekt Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama. Na području Međimurja zabilježeno je više crnih točki, a za sada se projekt provodi na dvije, onoj u Selnici i Črečanu.

Kako spašavamo žabe?

Uz prometnicu postavljamo ograde i na svakih 50-ak metara ukopane kante koje služe kao zamke. Vodozemci hodajući uz ogradu i pokušavajući prijeći cestu, upadaju u zamke te ih tada fizički prenosimo preko ceste, u blizinu vodene mase u kojoj se mrijeste. To činimo svakog dana u jutarnjim i večernjim satima, jer su većina vodozemaca noćne životinje.

Od svih vrsta žaba koje u proljeće sele na mrješćenje, najviše stradavaju obične ili smeđe krastače (Bufo bufo). One se mrijeste samo u većim i trajnim vodama pa je put koji prevaljuju često dug i do nekoliko kilometara. S obzirom da se sve krastače iz zimskog sna bude u isto vrijeme, prema jednoj bari kreće se veliki broj žaba. Također, krastače se najčešće kreću hodanjem, pri čemu često zastajkuju i dugo borave na prometnici pa je vjerojatnost da ih automobil pregazi vrlo velika. Mužjaci smeđih krastača najčešće već na kopnu hvataju ženke ispod pazuha i do mjesta za razmnožavanje dolaze na ženkinim leđima. Osim smeđih krastača, pojavljuju se još i smeđe žabe, pokoja zelena žaba i vodenjaci.

Pri svakom obilasku crne točke, bilježimo podatke o broju i vrsti vodozemaca, vremenskim uvjetima, gustoći prometa i sl. Tijekom jedne sezone obično prenesemo i do nekoliko tisuća jedinki.

Zašto su vodozemci važni?

Vodozemcima su primarna hrana kukci, osobito komarci. Stoga je jedini put do prirodnog smanjenja broja komaraca povećanje broja vodozemaca!

Uključite se i vi u ove vrijedne akcije!