Alpe u Međimurju?

Posted by on 6 tra. 2020 in Novosti, RSS | Tags: ,

Odgovor na ovo pitanje dati ćemo jasno i glasno u prvoj rečenici: ne!

Čitajući brojne turističke tekstove o Međimurju u kojima se navode osnovne geografske informacije o Hrvatskom cvjetnjaku nailazimo na tvrdnje: Ovdje gdje završavaju Alpe… ili Na prvim obroncima Alpa doživite… Navedene tvrdnje možda dobro zvuče u razigranim turističkim brošurama kojima se želi potaknuti čitače da posjete Međimurje, ali ipak potrebno je razjasniti i znati imaju li Međimurske gorice geološki i geomorfološki poveznicu s Alpama. 

Što podrazumijevamo pod pojmom Alpa i gdje se one nalaze? Alpe su oko 1200 km dug i prosječno 150 do 260 km širok planinski sustav. Pružaju se u velikom luku od Ligurskoga mora (Genovski zaljev) na jugozapadu do Bečke kotline na sjeveroistoku i Panonske nizine na istoku. Nalaze se na teritoriju Italije, Francuske, Švicarske, Lihtenštajna, Njemačke, Austrije i Slovenije. Prvo nabiranje Alpa uz jake magmatske intruzije bilo je u karbonu, a prvo jače nabiranje u kredi. Komplicirana građa i struktura Alpa nastala je tektonskim pokretima u tercijaru. Sadašnji oblik dobile su za vrijeme glacijacije u pleistocenu. Najvjerojatnija teorija o postanku Alpa teorija je pokrova, po kojoj su neki dijelovi Alpa horizontalnim potiskivanjem otrgnuti od svojih prvotnih ležišta (korijena) i pomaknuti (često vrlo daleko) prema sjeveru na sadašnji položaj. Na taj su način na mnogim mjestima mlađi slojevi došli ispod starijih.

S druge strane prostor Međimurja predstavlja jugozapadni rubni dio Panonskog bazena i čine ga dvije tektonske jedinice: tektonska jedinica Međimurskih gorica i Dravska depresija. Tektonska jedinica Međimurskih gorica prema zapadu se nadovezuje na Slovenske gorice, dok prema istoku postupno prelazi u Međimurski ravnjak. 

Tijekom srednjeg i mlađeg pleistocena te holocena izdignut je nekadašnji niz paleopotolina (Murska, Dravska itd.) te nastaju Međimurske gorice i okolna pobrđa. Od tada  na njima prevladavaju padinski (kliženje, puženje, spiranje i jaruženje) i erozijski procesi (potočna i riječna erozija) s razvojem odgovarajućih reljefnih oblika.

Sl. 1 Pobrđe Međimurske gorice
Foto: Davorin Mance

Dakle, prvi obronci Alpa iz smjera istoka su u susjednoj Sloveniji i radi se o Kamniško-Savinjskim Alpama. Čak ni susjedno slovensko Pohorje nije alpski prostor. Međimurske gorice možemo shvatiti kao prijelazni prostor između istočnih Alpa i Panonske nizine, ali nikako ne možemo definirati da su prvi obronci našeg međimurskog pobrđa Alpe. Ono što iz prostora Alpa možemo naći u Međimurju, prašina je donešena vjetrom koja se taložila na izdignutim dijelovima reljefa u nekoliko faza tijekom posljednjeg ledenog doba ili drugi sedimenti, primjerice zlato, koje Mura i Drava i danas donose koritom.