Upoznajmo naše orhideje

Posted by on 16 svi. 2020 in Novosti, RSS | Tags: ,

Na sam spomen riječi orhideja prva je asocijacija nešto rijetko, egzotično, teško dostupno i negdje u tropskim krajevima. No to je daleko od istine zato što su orhideje kozmopoliti, rasprostranjene po čitavom planetu, osim u polarnim regijama i pustinjama. U Hrvatskoj je zabilježeno oko 150 samoniklih vrsta orhideja te se ubraja u sam vrh europskih zemalja po bogatstvu orhidoflore, s čak 19 endema.

Uz glavočike, orhideje predstavljaju najbrojniju skupinu biljaka s oko 30 000 poznatih vrsta. Pretpostavlja se da u prirodi jednako broju vrsta ima i hibrida koji nastaju križanjem jedinki različitih vrsta pa čak i rodova, što znatno otežava determinaciju svojti.

Orhideje ili kaćuni višegodišnje su zeljaste biljke cvjetnjače iz razreda jednosupnica. Naziv orhideje potječe od grčke riječi órkhis koja doslovno znači testis, zbog njihova dva gomolja iz kojih izbija uspravna stabljika kod mnogih vrsta. U umjerenom pojasu prevladavaju terestričke vrste koje rastu u tlu, a u tropima epifitske vrste koje rastu na drveću i imaju zračno korijenje čija je zadaća učvršćivanje biljke za stablo, upijanje vode i mineralnih tvari te vršenje asimilacije.

Sve su naše vrste terestričke i imaju razgranat podanak ili gomolj. Gomolji odnosno podanci omogućuju orhidejama opstanak u razdobljima hladnog i suhog vremena, stoga su sve te biljke prema životnom obliku geofiti.

Orhideje su biljke jedinstvene zbog ljepote cvijeta koji su raspoređeni najčešće u cvat u obliku grozda ili klasa. Cvjetovi orhideja su zigomorfni što znači da se jednom ravninom simetrije mogu podijeliti u dva jednaka dijela.

U cvijetu je najistaknutiji i posebno oblikovan njegov središnji dio koji se naziva medna usna. Njezin izgled je specifičan za svaku vrstu orhideja, a služi za primamljivanje i kao sletište oprašivačima. Medna usna straga je često produžena u ostrugu u kojoj se nalazi nektar.

Različiti primjeri medne usne, središnje latice koja se oblikom, bojom i značenjem razlikuje od ostalih latica

 

Sjemenke orhideja su među najmanjima i najlakšima u biljnom svijetu (svega nekoliko tisućinki miligrama tj. nekoliko mikrograma). Iz tog razloga sjemenke orhideja ne mogu proklijati ako ne uspostave endotrofnu mikorizu, tj. simbiozu s gljivama. Plod je tobolac, a sjemenke se rasprostranjuju pomoću vjetra.

S obzirom na način oprašivanja, kod orhideja je uobičajena zoofilija ili oprašivanje životinjama. Kod nekih vrsta zbog izostanka oprašivača, dolazi do samooprašivanja i samooplodnje (rod Epipactis). Zbog uštede još više energije neki su rodovi (npr. Neottia, Limodorum) razvili kleistogamiju, tj. oprašivanje unutar cvjetnog pupoljka.

 

Orhideje u Međimurju

Proteklih travanjskih i svibanjskih dana istraživali smo orhideje i u Međimurskoj županiji jer je upravo ovo razdoblje njihove cvatnje. Bio je to prvi monitoring orhideja od strane Međimurske prirode. Zadnja sustavnija istraživanja orhideja u Međimurju provedena su prije desetak godina, a provela ih je Gospodarska škola u Čakovcu, čiji su nam rezultati bili glavna nit vodilja te im ovom prilikom zahvaljujemo na tome.

Monitoringom su obuhvaćeni svi dosadašnji lokaliteti na kojima su zabilježene orhideje na području Međimurja, uključujući i one iz nacionalne baze podataka. Osim toga, pronađena su još i mnoga nova staništa.

Najbolja i najbogatija staništa orhideja u Međimurju su suhi travnjaci. Najčešće vrste orhideja prisutne na svim zabilježenim travnjacima su mali i kacigasti kaćun te kokica paučica. Redovitom košnjom travnjaka sprječava se pojava vegetacijskih sukcesija, a orhidejama se osigurava dovoljno svjetla, topline i vlage. Stoga je aktivnost čovjeka u tom pogledu neophodna za opstanak mnogih vrsta orhideja. No, čovjek može i negativno utjecati na bioraznolikost orhideja i mnogih drugih vrsta, primjerice pretvaranjem livada u poljoprivredne površine, što je također zabilježeno u velikom broju slučajeva i u Međimurju. Tako je primijećeno da su nekadašnja staništa orhideja danas staništa kukuruza, pšenice, krumpira itd.

Ovim istraživanjem na području Međimurja zabilježeno je šest vrsta orhideja iz četiri različita roda. To su: mali kaćun (Orchis morio), kacigasti kaćun (Orchis militaris), trozubi kaćun (Orchis tridentata), kokica paučica (Ophrys sphegodes), šumska kokoška (Neottia nidus-avis) i jajoliki čopotac (Listera ovata).

Mali kaćun (Orchis morio), prvi vjesnik proljeća među orhidejama

Kacigasti kaćun (Orchis militaris)

Trozubi kaćun (Orchis tridentata)

Kokica paučica (Ophrys sphegodes), cvijet izgledom nalikuje na pauka

 

Kokice su jedinstvene zbog ljepote cvijeta i posebnog mehanizma privlačenja oprašivača. Njihove medne usne svojim oblikom, šarama, dlakavošću, pa čak i lažnim očima imitiraju izgled kukca. Pored toga izlučuju tvari sličnog kemijskog sastava mirisima ženke kukaca (feromone) te na taj način privlače mužjake radi oprašivanja. Kukac sleti na cvijet i izvodi pokrete kao kod kopulacije te se na njega zalijepi pelud kojeg prenosi na drugi cvijet. Svaka vrsta ima svog oprašivača čiju ženku oponaša.

Dvije vrste zabilježene su u šumama – šumska kokoška i jajoliki čopotac.

Šumska kokoška specifična je po tome što je to heterotrofna vrsta koje uopće nema klorofila, te je stoga trajno ovisna o svojim mikoriznim gljivicama. Drugi naziv za ovu vrstu je gnjezdovica ili ptičje gnijezdo iz razloga što ima debeli podanak s korijenjem u obliku gnijezda (grč. neottis – gnijezdo).

Šumska kokoška (Neottia nidus-avis)

 

Jajoliki čopotac (Listera ovata)

 

Očuvajmo naše prirodno bogatstvo!

Ovih dana uočeno je branje orhideja, vjerujemo iz neznanja. Naglašavamo da su sve orhideje strogo zaštićene vrste i zabranjeno ih je brati, skupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati. Branje, uništavanje, sakupljanje strogo zaštićenih vrsta je kažnjivo djelo prema Zakonu o zaštiti prirode.

Važno je naglasiti da orhideje isključivo mogu uspijevati samo na svojem prirodnom staništu s obzirom da su ovisne o simbiotskom odnosu s mikro gljivama u tlu. Iz tog razloga presađivanje u vrtove uvijek je neuspješno i za rezultat ima jedino uništavanje vrste.

Cilj rada Međimurske prirode je zaštita i očuvanje vrsta i staništa, naročito kroz različite akcije i edukacije kako bi se što šira javnost upoznala s orhidejama i drugim rijetkim i ugroženim vrstama koje trebamo očuvati.

 

Jeste li znali?

Na bliskom se istoku i danas pravi topli, slatki napitak salep od osušenih i samljevenih gomolja vrsta Orchis. U Europi je taj napitak zamijenila kava.