ČASTAN I OPASAN POSAO RENDŽERA: – Jedan “gospodin” ganjao nas je krampom!

Posted by on 31 srp. 2020 in Novosti | Tags: , , ,

Velimir Bašek

Velimir Bašek glavni čuvar prirode u Međimurskoj prirodi. Posao čuvanja prirode radi 10 godina

Velimir Bašek iz Nedelišća ove godine ponosno je zaokružio desetu obljetnicu rada u Međimurskoj prirodi na poziciji čuvara prirode. Kaže, rendžeri rade najljepši posao na svijetu. Ali, uz ljepotu dolazi i opasnost. Upravo se obilježavanjem Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) daje spomen čuvarima prirode koji su dali svoje živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera i to najčešće od krivolovaca. Srećom, u Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima.

– Već u prvim tjednima rada u Međimurskoj prirodi dogodila se situacija kad nas je jedan “gospodin” ganjao krampom. Zatekli smo ga na terenu u prirodi u nezakonitoj djelatnosti, a dužnost nas čuvara prirode bila je ispitati posjeduje li zakonom propisane papire za to što radi. Bilo je očito da nema jer je nakon par minuta nadglasavanja uzeo kramp u ruke i krenuo mahajući s njime za nama, prisjetio se prvih (ne)zgoda rendžer Bašek.
“Gospodin” s krampom nije slutio da osim čuvara prirode pred sobom ima i diplomiranog kriminalistu što je pravo Bašekovo zvanje, pa se napeta situacija do dolaska lokalne policije nekako stavila pod kontrolu. Nadzor i jest u fokusu posla rendžera.

– Naš osnovni zadatak je neposredni nadzor zaštićenog područja s ciljem preventivnog djelovanja što znači da pokušavamo spriječiti kažnjiva i nedozvoljena ponašanja. A ako dođe do njih pokušavamo pronaći počinitelja i kazniti ih za te radnje i djelatnosti, autoritativno ističe Bašek.

Njegovo drugo lice, ono koje voli sport, planinarenje, skrb za obitelj i druženje s prijateljima progovara o ljepšoj strani posla rendžera:

– Mnogo vremena nam oduzima monitoring što je ljepši dio priče. Monitoring znači promatranje životinjskih i biljnih vrsti. Taj posao je iznimno dinamičan. Ove godine imamo organiziran i sustavni nadzor plovilom gdje u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja Stanice Čakovec svakih nekoliko tjedana obilazimo Muru, Dravu i hidroakumulacijska jezera, ovisno o potrebi za nadzorom. Ako je nema, teren obilazimo preventivno.

Rendžeri i stanovništvo = prijatelji

Jedan od izazova današnjice je lokalno stanovništvo uvjeriti da im čuvari prirode nisu neprijatelji. Još uvijek treba mnogo raditi na edukaciji i senzibiliziranju javnosti, osobito poljoprivrednika, ribiča i lovaca da im rendžeri svojim nastojanjem očuvanja prirode u stanju u kakvom je sada, donose samo korist.

– Kad većinu stanovništva uvjerimo u naše plemenite namjere i da svi skupa gledamo u zajedničku dobru budućnost, onda ćemo moći reći da smo postigli velik uspjeh. Ljudi govore i misle da smo mi “zeleni” kako nas zovu, oni koji samo sve brane, koji sprječavaju razvoj nekih turističkih aktivnosti u prirodi i sl. Želimo “obrnuti tu sliku” i percepciju javnosti.

Velimir Bašek glavni je čuvar prirode u Međimurskoj prirodi. Na terenskim poslovima surađuje prije svega s komunalnim redarima jedinica lokalne samouprave. Zatim su u fokusu suradnje Policijska uprava Međimurska, HGSS Stanica Čakovca, Lovački i Ribički savez, inspektor zaštite prirode, vodopravna inspekcija, građevinska inspekcija posebice kod nezakonite i ilegalne izgradnje te ekološke udruge.

Velimir Bašek

Čuvari prirode imaju i dosta administrativnih obveza

Dovoz smeća u šumarke ne prestaje

Bašek kao najveći problem u prirodi detektira smeće, otpad:

– U svaki šumarak, poljski put, potok, gdje god čovjek može doći automobilom i prikolicom, smeće se nažalost dovozi. Kod takvih situacija najviše dolazi do izražaja suradnja s komunalnim redarima i inspektorom zaštite okoliša. Problem je također uništavanje staništa pojedinih vrsta i ilegalna gradnja. U očima graditelja na mjestu gdje je džungla, šikara on čisti okoliš. Za čuvare prirode je to bioraznolikost, biljna i životinjska koja se svakom ilegalnom gradnjom nepovratno gubi.

 

Monitoring – ljepši dio posla

– Preferiram monitoringe, promatranje stanja ptica. Kriminalist sam, nisam biolog, ni ornitolog. Kolege me zezaju da sam priučeni ornitolog, jer sam završio određene edukacije i tečajeve da mogu obavljati monitoringe. Kad sam prvi put radio crnu žunu, a prije toga je nikad nisam vidio, to je bilo poseban doživljaj. Monitoring je specifičan jer crnu žunu dozivaš. Kad je prvi put doletjela na vab to je bio uzvik i osjećaj koji se ne zaboravlja: – Vau! Ipak dobro to radim., svoju strast u poslu opisuje glavni čuvar prirode koji zajedno s ostalim djelatnicima radi u sjedištu Međimurske prirode u Križovcu.

Ima i “crne kronike” u radu svakog rendžera. Ponekad treba po dojavi ili pronalasku otići i zbrinuti uginule životinje. Sjetno, ali staloženo Bašek zaključuje:
– Krug života je to. Svaka vrsta hrani drugu vrstu. Gdje i kad možemo, pomognemo i spasimo životinju. Gdje ne možem,o pomirimo se i idemo dalje.

 

Velimir Bašek

Promatranje stanja ptica

Kamp za mlade čuvare prirode

Međimurska priroda svake godine nagrađuje najbolje mlade čuvare prirode. U planu je bio i kamp: – Ove godine htjeli smo pokrenuti kamp za mlade čuvare prirode. Za početak jednodnevni, a u budućnosti dvodnevni ili čak višednevni. Okupili bi manju grupu mladih čuvara prirode s kojima bi radili sustavno i konkretno na radionicama i predavanjima. Nažalost, situacija s koronom je to odgodila. Možda ćemo uspjeti najesen ostvariti plan. Ponosan sam čuti kad mi netko od mladih kaže: – I ja želim biti čuvar prirode. Htjeli smo organizirati uz naš Dan rendžera i hodnju po nedavno otvorenoj Svetomartinskoj Muri, ali smo htjeli ostati odgovorni i zbor pandemije koronavirusa tu ideju smo prolongirali za iduću godinu.

Zaključna Bašekova misao stoga je upućena upravo mladima: – Na ekranima naših računala i TV prijemnika, mobitela i ostalih gadgeta možete svakodnevno vidjeti prekrasne fotografije. Međutim kad uđeš u šumu i čuješ sve te zvukove, primjerice kad ptica doleti na granu i svojim pjevom ti uljepša dan, to je dovoljan poziv da ostavite malo sve te moderne tehnologije i uređaje i krenete u prirodu u blizini svog doma. Sigurno je ima, pogotovo u Međimurju. U prirodi svašta možete vidjeti i doživjeti. Nije ipak, srećom, samo smeće u šumama!

 

Sara Srša

Sara Srša vješta je i u izradi hotela za kukce

 Sara spasila mlade sove kukuvije

Uz Velimira kao čuvarica prirode u Javnoj ustanovi Međimurska priroda od prosinca 2018. godine radi i Sara Srša iz Gornjeg Mihaljevca. Po zvanju je magistra inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša. Biologija joj je bila već od osnovne škole najzanimljiviji predmet stoga je i studij nastavila u smjeru otkrivanja tajnog šumskog svijeta. Što za nju znači biti čuvar prirode, biti rendžerica ističe:

– Nadziremo sva zaštićena područja u Međimurskoj županiji. Educiramo stanovništvo, osmišljavamo i postavljamo poučne staze. To je posao koji prati puno emocija. Imala sam nedavno situaciju sa spašavanjem sova kukuvija. Kad sam ih preuzela u Goričanu vozeći se u automobilu razmišljala sam o tom slučaju. Ovo je bila prva takva dojava na koju sam samostalno otišla na teren. Do sad je to uvijek radio kolega Velimir. Teško je vidjeti ozlijeđene životinje, a opet s druge strane drago ti je znati da si pomogao nekome tko je bespomoćan.

sova kukuvija

Zahvaljujući brzoj intervenciji čuvarice prirode Sare mlade gorčanske sove kukuvije su spašene

Sara nam je približila i uvjete dobivanja statusa čuvara prirode. – Nakon godinu dana stažiranja i pripravništva polaže se stručni ispit pri nadležnom ministarstvu koji se sastoji od pismenog usmenog dijela ispita.

Njezina poruka za očuvanje prirode glasi:  – Ne treba previše zadirati u prirodu i mijenjati je. Većina ljudi najčešće kad vidi neku zapuštenu šikaru, onda kažu: –  To je ružno, to treba orezati, ošišati. A zapravo to stanište mora ostati upravo takvo. Samo tada ostaje očuvana bioraznolikost i dom za brojne životinje i biljke. Stoga, očuvajmo našu međimursku prirodu.

Sara Srša

Rendžerica Sara voli kampiranje, planinarenje i jedrenje

Vikend rendžera u Križovcu

Kao što smo u uvodnom dijelu istakli 31. srpanj obilježava se kao Svjetski dan rendžera. Povodom toga svake godine udruga Hrvatski rendžer u nekom nacionalnom parku ili županijskoj ustanovi obilježava taj dan bilo plovidbom rijekom, morem, promocijom nekog filma na temu zaštite prirode i sličnim aktivnostima. Ove godine se obilježava u Parku prirode Papuk u skladu s epidemiološkim mjerama. U Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu organiziran je vikend rendžera. Svim posjetiteljima ovog petka, subote i nedjelje omogućava se razgled novog postava uz povoljniju cijenu ulaznica odnosno uz 50 posto popusta.

Dobro došli u svijet Mure, Drave, hrasta Adama i čuvara prirode!