S dolaskom jeseni ulicama i trgovima počinju se širiti zamamni mirisi pečenih kestena. Mnogi ljubitelji ovog ukusnog šumskog ploda vole prošetati šumom i sami ga ubrati. Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Iako postoje propisana pravila na koji način sakupljati određeni šumski plod ili biljnu vrstu, većina berača se toga ne pridržava pa dolazi do neugodnih situacija, ali i svojevrsnih šteta. Štete koje naprave nesavjesni berači nisu samo gubici u materijalnom smislu, već i uništavanje staništa pojedinih biljnih vrsta kojima u konačnici prijeti potpuno nestajanje. Ljudi se pitaju nije li šuma vlasništvo svih nas te tko će im zabraniti slobodno kretanje po šumi i onemogućiti da iz šume uzmu ono što svakom od nas pripada? Odgovor je jasan: Vlasnik šume je taj!
Šume mogu biti državne ili privatne. Vlasnik državnih šuma je poduzeće Hrvatske šume d.o.o., dok su vlasnici privatnih šuma određene pravne ili fizičke osobe. Za državne šume donesen je Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda, odnosno Pravilnik o izmjenama pravilnika o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda koji je na snazi od veljače 2018. godine. Prema tom Pravilniku, prije sakupljanja nadzemnih gljiva, biljaka ili njihovih dijelova koji služe kao hrana te ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja za osobne potrebe treba pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma. Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do kraja godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe definirane su Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih biljnih vrsta (NN 114/17) koji donosi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Sukladno Pravilniku, za osobne potrebe može se dnevno sakupiti do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva, 5 stručaka šparoga, 10 kg plodova kestena, kupina, malina itd. Pri tome treba razlikovati radi li se o privatnoj osobi koja bere šumske plodove za vlastite potrebe ili se nedrvni šumski proizvodi sakupljaju radi prerade, trgovine i drugog prometa, tada se njihovo sakupljanje i ubiranje regulira ugovorom, a prije njegova sklapanja podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti odgovarajuće sredstvo osiguranja plaćanja radi naplate naknade za sakupljanje i naknade eventualne štete.
Ako ste šumoposjednik i gljive skupljate u svojoj šumi, ne trebate imati nikakvu posebnu dozvolu, samo se trebate držati propisane dnevne količine. Hrvatske šume nisu nadležne za šume u privatnom vlasništvu pa njihovi vlasnici odlučuju hoće li drugim osobama dopuštati branje i sakupljanje plodova na svom posjedu. Granice državnih šuma označene su na stablima s tri vodoravne bijele crte.
Osnovni proizvod šume je drvo, a ostali šumski proizvodi su:
• proizvodi koji služe kao hrana za ljude (šumski plodovi – pitomi kesten, lješnjak, šipak, jagode, borovnice, brusnice, kupine, drenjine, trnine i dr.), jestivo bilje, korijenje i podzemne stabljike, gljive, žabe, pčelarenje i dr.
• samoniklo bilje ili dijelovi biljaka koji služe kao lijek (cvijet, list, stabljika, korijen, podzemna stabljika, kora ljekovitog drveća, grmlja i bilja, lišaji, mahovina i dr.)
• proizvodi za potrebe stočarstva
• proizvodi za razne industrijske i druge svrhe i potrebe (grane za vijence, bršljan, božićna drvca i dr.).
Šume su staništa velikog broja šumskih proizvoda koji se i dalje mogu brati, sakupljati i koristiti za vlastite potrebe ili u komercijalne svrhe, ali uz pridržavanje propisanih mjera i u skladu sa zakonom kako bi i buduće generacije mogle uživati u mirisu pečenih kestena i ostalim šumskim delicijama. Podsjećamo da je strogo zaštićene vrste zabranjeno brati, rezati, sječi, iskopavati, sakupljati ili na bilo koji način uništavati u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti.
Više o temi saznajte na sljedećim poveznicama:
