Starac koji vapi za obnovom
Godine 1975. Perivoj Zrinski upisan je u registar posebno zaštićenih objekata prirode pod rednim brojem 359 u kategoriji spomenik prirode, današnjeg naziva spomenik parkovne arhitekture. To je prvo veće cjelovito područje u Međimurju koje dobiva status zaštite. Zaštita prirode koja je tada bila u povojima pokazala se kao dvosjekli mač na štetu perivoja. S jedne strane povijesna važnost perivoja bila je velika te je bila potrebna zaštita, no s druge strane ono što se smatralo zaštitom bilo je „ostavi to kak je je“. Danas 45 godina nakon proglašenja stanje se najbolje može opisati frazom brigo moja prijeđi na drugoga.
Obavljeni zahvati na Arpadu iz Vidovca i ginku iz Dubrave
Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode upravlja sa devet zakonom zaštićenih stabala na ukupno sedam lokaliteta u Međimurskoj županiji. To su dvije platane u Svetom Urbanu u dvorištu vinarije Lovrec, Platana u Nedelišću, Tulipanovac na privatnom posjedu u Vučetincu, dvije glicinije ispred Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, magnolija u dvorištu osnovne škole u Pribislavcu, hrast lužnjak u središtu naselja Donji Vidovec te ginko ispred Doma zdravlja u Donjoj Dubravi.
Ima li spasa za bijelu rodu?
Drugi vikend u mjesecu svibnju rezerviran je u zaštiti prirode za obilježavanje međunarodnog dana ptica selica čiji je slogan ove godine Ptice povezuju naš svijet. Globalna kampanja koja je krenula 2006. godine s ciljem podizanja svijesti o pticama selicama i potrebi međunarodne suradnje za njihovo očuvanje ove godine naglasak daje važnosti očuvanja ekosustava i prirodnih procesa koji su neophodni za opstanak ptica selica.
Kako pomoći korisnim kukcima u razdoblju karantene?
Ovo razdoblje karantene možete iskoristiti i za pomoć prirodi, te tako zabaviti djecu i naučiti ih nešto novo. Osim što se može kupiti u dućanima, hotel za kukce je puno zabavniji ako ga napravite sami, posebno ako imate drvene materijale koje ste mislili baciti.
Što vam je sve potrebno?
– daske ili stare palete (čavlići, pila, metar, boja za drvo, kist),
– metalna mrežica,
– stare cigle sa rupama, cjepanice, šupljikave biljke (bambus, trstika, suncokret), češeri, mahovina, lišće, kora drveta.
Čitaj o tomeŠume i bioraznolikost
Obilježavanje dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je skupština Ujedinjenih naroda proglasila 21. ožujak Međunarodnim danom šuma, simbolično na sam početak proljeća, organizatori su Forum Ujedinjenih naroda za šume i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma zemlje se potiče da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organizaciju aktivnosti koje uključuju šume i drveće, poput kampanja sadnje drveća. Svake godine bira se tema kojom se želi ukazati na važnost šuma, tema za 2020. godinu je šume i bioraznolikost.
Čitaj o tome
 |
 |
