Skup je okupio nadzornike i neke od ravnatelja iz gotovo svih hrvatskih javnih ustanova za zaštitu prirode. Nažalost, pojedine od ukupnog broja javnih ustanova još nemaju ustrojenu nadzornu službu, ali u cjelini Republika Hrvatska ima već preko 200 nadzornika koji su položili propisani stručni ispit za obavljanje poslova nadzornika u zaštiti prirode. Taj broj nadzornika daje dobro polazište na još bolju zaštitu prirode na licu mjesta odnosno unutar zaštićenih prirodnih područja.

Na skupu su sudjelovali i nadzornici iz Javne ustanove MEĐIMURSKA PRIRODA.

Ovogodišnja tema nosi naslov: Migratorne ptice i ljudi – zajedno kroz vrijeme.

Više o svemu na: http://www.worldmigratorybirdday.org/2012/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=5

o o o

Uz obilježavanje u 2011. godini:

Ovogodišnji slogan obilježavanja glasi: “Promjene u krajobrazu iz ptičje perspektive”. Pažnja je usmjerena na različite promjene kojima čovjek mijenja krajobraz, a koje promjene utječu na ptice (bilo stanarice, bilo selice). Neki od zahvata koji uzrokuju najveće promjene u prostoru su: deforestacija, pretjerana urbanizacija (širenje naselja u područje koje je do jučer bilo prirodno stanište za faunu), melioracija, vađenje mineralnih sirovina iz površinskih kopova (i paralelno uništavanje staništa), intenzivna poljoprivredna proizvodnja i pretvaranje raznolikih staništa u monokulturu (tipa za rastuću proizvodnju biodizela). Sve to utječe na ptice selice i doprinosi rapidnom smanjenju njihova broja diljem svijeta.

 Što ptica u preletu vidi na ovoj fotografiji?!?

O toj temi se, inače, govori prilikom svakog posjeta Centru za posjetitelje zaštićene međimurske prirode u Križovcu, tako da je (gledano iz naše perspektive:) ovogodišnja tema savršeni izbor!

Više o svemu na linku: http://www.worldmigratorybirdday.org/2011/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1

Ta je odluka bila prekretnica u odnosu Međimurja prema prirodnoj baštini, jer je po prvi puta u povijesti Međimurja zaštićenim proglašen veći predio odnosno područje, a ne tek pojedinačno stablo ili spomenik parkovne arhitekture.

U međuvremenu je 2006. godine osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije, koja se do današnjeg dana značajno ekipirala te ispunjava zadaće iz Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).

U veljači 2011. godine, ZKRM postao je sastavni dio Regionalnog parka MURA-DRAVA čime je dodatno potvrđena njegova vrijednost u smislu bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti. Regionalnim parkom u Međimurskoj županiji također upravlja Javna ustanova “Međimurska priroda” sa sjedištem u Križovcu.

Radovi i referati izloženi na skupu značajno će doprinjeti spoznaji o promjenama u prirodnom okolišu područja koje je od veljače 2011. godine zaštićeno kao Regionalni park Mura-Drava.

0 0 0

Objavljujemo NAJAVU i POZIV, kliknite na donju sliku za povećanje i detalje.

Tko plaća ulaznicu?!? Ulaznica u iznosu od =10,00 kuna po osobi (slovima: deset-kuna i nula-lipa) naplaćuje se SAMO turističkim grupama koje organizirano dolaze na područje Regionalnog parka Mura-Drava. Dakle, ulaznica se ne naplaćuje: lokalnom međimurskom stanovništvu, korisnicima prostora poput ribiča / lovaca / poljoprivrednika, pojedincima ili grupama koji na području parka nisu u turističkom obilasku, te biciklistima koji rekreacijski prolaze po stazama kroz park.

Razlog početka naplate ulaznica: Područje parka organizirano posjećuje sve veći broj posjetitelja koji traže kvalitetnu informaciju o parku, stručno vođenje od strane djelatnika i popratnu infrastrukturu (npr. koševe za smeće, itd.). Troškovi tih djelatnosti u svakom pravom parku pokrivaju se iz prihoda od ulaznica, pa u tom smislu samo uvodimo dobru (uhodanu) praksu drugih parkova u RH i svijetu.

Model naplate ulaznica: Svim turističkim agencijama poslat će se informacija o početku naplate ulaznica s preporukom da trošak ulaznica ugrade u cijenu ukupnog turističkog aranžmana te da ulaznice kupe predračunski. Za agencije koje ulaznice ne kupe predračunski, naplatu će na licu mjesta izvršiti nadzornici Javne ustanove.

Ulaznice će biti otisnute i numerirane, a vrijedit će za jednokratan posjet (dakle: dnevne ulaznice). U cijenu ulaznice ugrađeno je i OSIGURANJE tijekom boravka u parku. Svaka najavljena grupa imat će i svojeg nadzornika-pratitelja, dakle stručnu osobu koja će grupu pratiti kroz park i koja će grupi dati informacije o parku i o Međimurju općenito – iz prve ruke – stručno i profesionalno.

Iako se početak naplate može činiti kao nepopularna mjera u ovo vrijeme ekonomske krize, logika naplate je jasna. Ulaznicu plaćaju oni koji u Međimurje (na područje Regionalnog parka) dolaze turistički, dakle koji plaćaju već i samo putovanje u Međimurje i kojima trošak od =10,00 kuna ne predstavlja značajno opterećenje u ukupnom paketu. Nadalje, praksa pokazuje da platitelj ulaznice kvalitetnije vrednuje odnosno poštuje prostor u koji dolazi kao turist. Konačno, svaki pravi PARK naplaćuje ulaznicu, a iz tako ostvarenog prihoda financira poboljšanje stanja u samom parku i to kroz bolje označavanje parka, edukaciju i interpretaciju parkovnih vrijednosti, te kroz postavljanje infrastrukture za kvalitetniji boravak u parku.

Prva serija ulaznica biti će otisnuta u količini od 3.000 komada (slovima: tri-tisuće). Praksa će pokazati koliko će ulaznica biti potrebno na godišnjoj razini u budućnosti.

Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) je zeljasta trajnica gotovo potpuno obrasla gustim bijelim dlakama. Ima čvrst, okomit podanak, koji u dubinu raste i više od metra. Iz njega se uzdiže 10 do 20 cm visoka, uspravna, vunenasto dlakava stabljika. Dok nosi plodove, stabljika dosegne visinu i do 45 cm. Prizemni se listovi pojavljuju tek nakon cvatnje, baršunasto su dlakavi i tvore rozetu. Na vrhu stabljike, na kratkoj stapci, smješten je izrazito viseći tamnoljubičast cvijet, promjera 3 do 4 cm, oblikom zvonast ili valjkast. Jednostavno ocvijeće građeno je od šest eliptičnih, izvana gusto dlakavih, pri vrhu prema van svinutih listova. U središtu cvijeta smješteni su mnogobrojni žuti prašnici, najviše za jedan i pol puta kraći od listova ocvijeća, te mnogobrojne plodnice s produženim nitastim njuškama. Iz plodnica se razvijaju vunenasto dlakavi klinasti plodići (jednosjemeni oraščići) sa do 3 cm dugim, perasto dlakavim vršnim nastavcima, koji olakšavaju rasprostranjivanje vjetrom. Biljka cvjeta u ožujku i travnju.

Vrstu nalazimo na suhim travnjacima i u sklopu pješčarske vegetacije. Vrsta je kritično ugrožena, a glavni uzroci ugroženosti su skupljanje i iskapanje njezinih podanaka radi presađivanja u vrtove te zarašćivanje travnjaka.

Crnkasta sasa danas je zabilježena samo na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj, a jedan od njih je i u Međimurju.

Kockavica (Fritillaria meleagris L.) privlačna je biljka koja zbog svoje ljepote predstavlja pravi ukras proljetnih livada. U rano proljeće ona se razvija iz lukovice i može narasti do 30 cm visine. Njezina tanka stabljika na vrhu nosi cvijet, ispod kojeg je naizmjenično poredano nekoliko dugih i uskih listova. Cvjetovi su građom tipični za porodicu ljiljana (Liliaceae), ali su oblikom i bojom specifični: veliki su i teški zbog čega vise te su crveno-smeđe do purpurno obojeni, sa svjetlijim i tamnijim šarama. Ove šare tvore uzorak šahovnice od čega potječe i hrvatski naziv za ovu vrstu – kockavica. Cvjetovi su uglavnom pojedinačni, no ponekad ih se na jednoj stabljici može pronaći dva ili više. Pojavljuju se tijekom ožujka i travnja, a oprašuju ih bumbari i pčele. Osim sjemenkama, koje se razvijaju u uspravnim plodovima tobolcima, kockavica se može razmnožavati i vegetativno odnosno lukovicama.

Kockavica počinje cvjetati tek nakon pet do osam godina te može doživjeti starost od čak 30 i više godina. Otrovna je, pogotovo za sisavce. Kao osjetljiva vrsta (VU), kockavica je uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske te je kao takva strogo zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ugrožena je zbog gubitka vlažnih livada na kojima raste. Ova staništa nestaju zbog negativnih čovjekovih djelovanja koja uključuju melioraciju i urbanizaciju te pretvaranje zemljišta u oranice. S druge strane, ta su staništa ugrožena i prirodnim procesima zaraštavanja drvenastom vegetacijom do kojih dolazi uslijed prestanka košnje i ispaše te zapuštanja livada.

Ukoliko je i Vama poznati neki od lokaliteta kockavice, molimo da nam se obratite i tako pridonesete očuvanju ove ugrožene vrste!

pripremila: Sara Janković

Tijekom tjedna koji je uslijedio, rode su se pojavile i u ostalim gnijezdima u Međimurju, što znači da će simbol plodnosti i ove godine gnijezditi u našem zavičaju. Nadamo se samo da trenutna i najavljena suša neće ugroziti izvorišta hrane za naše rode, što bi se moglo odraziti i na broj mladunaca u gnijezdima.

Radujemo se Vašem dolasku!