Slika 1. Stup s alatom, klupa za odmor i info-ploča

Servisna stanica nalazi se na Trgu međimurske prirode u neposrednoj blizini biciklističke staze Mura-Drava.Bike.

Slika 2. Stanica nudi mogućnost odmora, informiranja i popravka bicikla

Pozivamo bicikliste da se odmore u Križovcu i ujedno razgledaju Centar za posjetitelje.

Slika 3. Servisna stanica u upotrebi

 Mala ušara (snimio: Josip Ceilinger, Nedelišće)

Prema IUCN-u, konzervacijski status ove sove je LC (least concern), što znači da ova vrsta nije značajno ugrožena. Ipak, kako bi se zadržala njena brojnost i prisutnost, potrebno je voditi brigu o kvaliteti i distribuciji staništa. Obično gnijezdi u napuštenim gnijezdima drugih vrsti, npr. vrana ili čavki.

Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu: Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav (izlaganja u Križovcu, a teren diljem Međimurja); sudjeluju stručnjaci zaštite prirode iz Austrije, Albanije, Brazila, Nepala, Njemačke, Malezije, Ukrajine, Rumunjske i Hrvatske. Stručnjaci borave u Međimurju u sklopu međunarodnog studija Sveučilišta u Klagenfurtu – Upravljanje zaštićenim područjima (Management of protected areas) i izučavaju primjere dobre prakse u upravljanju zaštićenom prirodom u Međimurju.

PROGRAM SKUPA (moguće manje promjene zbog vremenskih prilika):

Molimo da Vaše sudjelovanje potvrdite e-mailom (nadzor [at] medjimurska-priroda.info) ili telefonom na 040/866-297, najkasnije do petka 31. svibnja 2013. (radi lakše organizacije logistike).

Povodom Svjetskog dana nepušenja u Centru za posjetitelje Križovec otvorena je izložba radova učenika šestih razreda osnovnih škola na temu „Međimurski cvetnjak bez duhanskog dima“.

Ovogodišnje obilježavanje organizirano je pod pokroviteljstvom Međimurske županije te već tradicionalnom suradnjom Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Školskih preventivnih programa i Županijske lige protiv raka Čakovec, a obilježavanju ove godine pridružili su se i djelatnici  Međimurske prirode i Udruga pčelara Međimurske županije „Agacija“.

Početkom svibnja otvoren je likovni natječaj za učenike šestih razreda svih osnovnih škola u Međimurju. Svi radovi su izloženi za posjetitelje, a tri najbolja rada su nagrađena. Prvonagrađeni rad poslužio je kao predložak za izradu edukativnog plakata koji se ovom prilikom predstavio i koji će se distribuirati u sve osnovne i srednje škole.

Sl.1. Edukativni plakat

Sl.2. Autorice nagrađenih radova

Uz razgledavanje izložbe, održano je predavanje pod nazivom „Nepušenjem pridonesimo zaštiti prirode Međimurja“. Za sve prisutne u suradnji s Udrugom pčelara „Agacija“ organizirano je i razgledavanje  izložene pčelarske opreme i razgledavanje Centra za posjetitelje.

Pušenje se smatra glavnim izbježivim čimbenikom rizika za nastanak brojnih bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja te se povodom Svjetskog dana nepušenja u mnogim zemljama provode brojne preventivne aktivnosti posvećene suzbijanju epidemije pušenja, a ove godine istaknuta je kao vodeća tema „Zabrana oglašavanja duhanskih proizvoda, promidžbe i pokroviteljstva od strane duhanske industrije“.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da preko 6 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja, a među njima je oko 600 000 pasivnih pušača.

Nadzornici Međimurske prirode sudjelovali su na 13. Seminaru nadzornika zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Seminar nadzornika održao se 21. i 22. svibnja 2013. godine u Trogiru pod organizacijom Ministarstva zaštite okoliša i prirode u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, Javnom ustanovom ”Nacionalni park Krka” i Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF) u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP).

Na seminaru su, osim nadzornika iz cijele Hrvatske, sudjelovali i predstavnici nadzorničkih službi (rendžera) iz susjednih zemalja: Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije, te predstavnik Svjetske rendžerske organizacije (IRF) iz Velike Britanije.

Sl.1. Radni dio seminara održan u Trogiru

Nadzorna služba zaštite prirode djeluje sukladno ovlastima i obavezama propisanim Zakonom o zaštiti prirode. Skorim ulaskom Hrvatske u EU i obvezujućim proglašenjem ekološke mreže Natura 2000, povećavaju se i poslovi nadzorne službe što predstavlja novu ozbiljnu i zahtjevnu zadaću u brizi i zaštiti prirodnih vrijednosti svakog zaštićenog područja. Zbog još uvijek dobro očuvane bioraznolikosti, ali i kao mehanizam zaštite, nešto manje od 30% Hrvatske, ulaskom u EU, postati će dio ekološke mreže Natura 2000.

Novim Zakonom o zaštiti prirode, koji uskoro ide u drugo čitanje u Hrvatski sabor, nadzor aktivnosti u ekološkoj mreži povjeren je nadzornoj službi koja je u većini slučajeva prvi i jedini predstavnik zaštićenog područja. Shvaćajući važnost edukacije, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz ovaj seminar, organizira i brojne druge radionice i treninge, tako da su svi nadzornici obuhvaćeni pojedinim vidom edukacije.

Sl.2. Terenski obilazak u Nacionalnom parku Krka

Graphoderus bilineatus (Dvoprugasti kozak) pripada porodici Dytiscidae (kozaci) i vrsta je vodenog kornjaša (red Coleoptera). Tijelo je mu je široko, ovalno i najšire u zadnjoj trećini. Pronotum mu je žut i obrubljen s vrlo tankim tamnim rubovima na prednjoj i stražnjoj strani, što ga razlikuje od ostalih sličnih vrsta ovog roda. Mužjaci na prednjim nogama imaju prijanjalke koje imaju ulogu tijekom razmnožavanja. Graphoderus bilineatus je predatorska vrsta koja se hrani ličinkama ostalih kukaca i malim rakovima. Odrasle jedinke su odlični plivači, a usred nepovoljnih uvjeta mogu migrirati do drugih vodenih površina. Najveća aktivnost odraslih jedinki u Hrvatskoj zabilježena je od početka svibnja do kraja srpnja.

 Sl. 1. Dvoprugasti kozak
(snimila: M. Temunović)

Staništa na kojima se pojavljuje vrsta Graphoderus bilineatus pripadaju tipu stalnih i povremenih stajaćica. U ovu grupu staništa pripadaju plitka slatkovodna jezera, mrtvaje, riječni rukavci, bare, lokve, ribnjaci, kanali, tzv. „materijal grabe“ (specifična staništa antropogenog porijekla nastala iskopavanjem materijala za gradnju nasipa, a čije zajednice sliče prirodnim staništima), te poplavne livade. Vrsta preferira pliće osunčane stajaćice trajnijeg karaktera sa s prozirnom vodom, blago položenih obala obraslih vegetacijom, te prisutnom bogatom makrofitskom vegetacijom.

Graphoderus bilineatus je ugrožena NATURA 2000 vrsta (nalazi se na Dodatku II i Dodatku IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore), a navedena je i u Dodatku II Bernske Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Prema IUCN-ovom crvenom popisu ova vrsta je globalno ugrožena i nalazi se u kategoriji osjetljiva (VU), što znači da postoji visoki rizik od izumiranja.

Unatoč relativno širokoj distribuciji, ova vrsta je u potpunosti nestala ili je u značajnom opadanju brojnosti u većem dijelu svog europskog areala. Na području srednje i južne Europe populacije ove vrste se iznimno rijetko pronalaze, a stanje u većini europskih zemalja je ocjenjeno kao „nepovoljno“. Razlozi ugroženost ove vrste su promjene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr.), različite fizičke promjene pod utjecajem čovjeka npr. zatrpavanje i zagađenje malih vodenih površina ili prirodno zaraštavanje, osobito manjih močvarnih staništa. Još jedan od važnijih razloga ugroženosti je i eutrofikacija, kao proces obogaćivanja vode nutrijentima uslijed čega vodene površine ubrzo zaraštavaju, te naposljetku presuše. Kao jedan od vrlo vjerojatnih razloga opadanja brojnosti ove vrste navedena je i prevelika gustoća populacija riba koje se njome hrane.

Godine 2010. Udruga BIOM započela je sa sustavnim istraživanjem prisutnosti i praćenjem vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) u poplavnim i močvarnim staništima kontinentalne Hrvatske. Tijekom tri godine uspješno provedenog projekta istraženo je u Hrvatskoj preko 100 različitih postaja (vodenih staništa), a vrsta je dosad zabilježena na ukupno 7 lokaliteta i 25 postaja na područjima: Lonjsko polje, Odransko polje, Sunjsko polje, Kopački rit, Donji tok Drave, Dunav sjeverno od Kopačkog rita i Dunav – Vukovar. Cilj je nastaviti s kartiranjem i praćenjem ove ugrožene vrste i prateće faune vodenih kornjaša na potencijalnim pogodnim staništima kako bi se procijenilo stvarno područje rasprostranjenosti vrste u Hrvatskoj koje je do sad nepoznato, kao i trend promjene u dinamici populacija. Ovi podaci nužni su za učinkovitiju zaštitu ove izrazito ugrožene vrste.

Tijekom 2013. godine istraživanje se provodi na novim, dosad još ne istraženim lokalitetima na području rijeke Mure od slovenske granice do ušća Mure u Dravu, te uz srednji tok rijeke Drave. Na ovom području svaka pogodna postaja obići će se najmanje dva puta tijekom 2013. godine u periodu od svibnja do kraja srpnja, uključujući preliminarni obilazak terena i odabir postaja u suradnji sa Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode te Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Virovitičko-podravske županije.

Sl. 2.  Terenski obilazak lokaliteta na području rijeke Mure
(snimio: Z. Varga)

Voditeljice projekta:

Martina Temunović, dipl.ing.biol.

mr. sc. Nataša Turić

Nositelj projekta:
Udruga BIOM
Preradovićeva 34
10 000 Zagreb

e-mail: info@biom.hr

www.biom.hr

Suradnici na projektu:

Edin Lugić, prof. biol., Petra Kutleša, Msc.biol., Matija Andrić, prof. biol., Tomislav Hudina, Krešimir Mikulić, dipl.ing.biol, Goran Vignjević, prof. biol.

Projekt je financiran od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskih voda.

22. svibnja Ujedinjeni narodi proglasili su Međunarodnim danom bioraznolikosti, kako bi ukazali na važnu ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju i općenito u ljudskom postojanju, posebice za zdravlje ljudi i čitave Zemlje. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje bioraznolikosti i unaprjeđenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je 2003. godine donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja, na Međunarodni dan bioraznolikosti, obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

U sklopu programa povodom nadolazećeg Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj (22. svibnja) najavljujemo:

17. svibnja u Križovcu: promocija knjige Ede Popovića pod naslovom U VELEBITU

18. svibnja: Mura rafting kup – ustanova sponzorira događanje kroz ulaznice u Regionalni park Mura-Drava

22. svibnja: Predavanje u Križovcu s početkom u 18.00 sati: Utjecaj rudarstva na krajolik uz rijeku Muru; predavačica Tihana Jelačić, koja je diplomirala na toj temi 2013. godine (na temelju rezultata istraživanja iz 2012. godine)

01. lipnja: Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu: Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav (izlaganja u Križovcu, a teren diljem Međimurja); sudjeluju stručnjaci zaštite prirode iz Austrije, Albanije, Brazila, Nepala, Njemačke, Malezije, Ukrajine, Rumunjske i Hrvatske.

U Velebitu je transžanrovski hommage istraživačima Velebita, mješavina putopisa, dnevnika i eseja, u kojoj su sakupljena iskustva i viđenje planine, kako Popovića samog tako i autora na koje se Popović poziva i koje citira. Hodajući istim onim stazama kojima su dvadesetih godina prošlog stoljeća hodali Hirtz, Simonović i Poljak, autor bilježi vlastita iskustva i zapažanja uspoređujući ih s iskustvima i zapažanjima Miroslava Hirtza, ali i dvojice velikih poznavatelja Velebita iz druge polovice 20. stoljeća, Sergeja Forenbachera i Ante Rukavine.

U prvoj polovici 20. stoljeća Velebit je vrvio životom. Na južnim padinama planine nalazila su se brojna naselja, a stočari su u proljeće gonili stada ovaca na vršne dijelove planine i do jeseni boravili u svojim stanovima. Početkom 20. stoljeća Velebitom je krstarila i ondašnja društvena elita – Ljudevit Rossi, austrijski oficir i jedan od najznačajnijih hrvatskih botaničara; Josip Poljak, stručnjak za geologiju krša i speleologiju te autor nenadmašnog „Planinarskog vodiča po Velebitu“ tiskanog davne 1929.; somborski liječnik i fotograf Radivoj Simonović koji je za sobom ostavio mnoštvo fotografija velebitskih stanovnika i pejzaža visoke etnografske i umjetničke kvalitete; a u to društvo spada i Miroslav Hirtz, profesor lovstva i zoologije, autor serije putopisa koji čine okosnicu knjige Ede Popovića U Velebitu.

U stvaranju ove knjige velebitske staze autora vode od krških dolaca iznad ceste Obrovac – Gračac, krških polja južno od Tulovih greda, Velikog Rujna, Stapa i Konjskog na južnom Velebitu, do Lubenovca, Jezera, Zavižanske kotline i Babrovače na sjevernom Velebitu.

U knjizi U Velebitu, koja se tematski nadovezuje se na predzadnje Popovićevo djelo Priručnik za hodače, sudaraju se iskustva hodača planinom nekada i sada, razmišljanja Ede Popovića i Miroslava Hirza, fotografije Radivoja Simonovića rađene na staklu s fotografijama koje je digitalnom kamerom snimio današnji hodač, a kroz odnos čovjeka i planine preispituje se smjer u kojemu ide suvremeno društvo.

www.libricon.hr

Zbog praktičnosti u pravnom i svakom drugom poslovanju, tijekom 2013. godine došlo je do promjene (skraćenja) službenog naziva ustanove koji sada glasi:

MEĐIMURSKA PRIRODA – Javna ustanova za zaštitu prirode

LOGOTIP ustanove je jednak od prvih dana rada ustanove i u njegovom izgledu nije došlo do promjene.

Počevši s radom u siječnju 2007. godine, bez ureda i opreme, sa samo jednim djelatnikom, ustanova je do 2013. godine ostvarila brojne strateške ciljeve od kojih se izdvajaju:

• vlastite nekretnine za urede i Centar za posjetitelje (Križovec i Frkanovec)
• 5 stalnih djelatnika (4 stručna visokoobrazovana djelatnika i jedna KV djelatnica na poslovima održavanja objekata i tehničkih postrojenja)
• skroman, ali efikasan vozni park od 3 vozila
• ulaganje =1.900.000 kuna od strane MZOIP-a (putem NIP programa)
• svi djelatnici imaju položen stručni ispit za nadzornika zaštićene prirode (po čemu smo jedinstvena ustanova u RH)
• nakladnička djelatnost i edukacija svih koje zanima zaštita prirode

Jedno od najvažnijih ostvarenja jest rad na terenu kojeg provode djelatnici predani svojem poslu. Međimurska županija shvatila je važnost zaštite prirode, a dvije općine – Nedelišće i Podturen – dodatno podupiru rad ustanove sufinanciranjem rada nadzornika.

Na temelju vidljivih rezultata našeg rada, na ugledu kojeg uživamo u Međimurju i izvan njega, posebno u stručnim krugovima, s ponosom na svojim službenim odorama nosimo znak: