Odlukom Skupštine Međimurske županije od 06. prosinca 2002. godine vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u općini Sveti Juraj na Bregu proglašene su spomenikom prirode. Lokalitet Bedekovićeve grabe stanište je ugroženih vrsta leptira plavaca (rod Maculinea) – velikog livadnog plavca (Maculinea teleius Bergstr.) i zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous Bergstr.).  Spomenik prirode obuhvaća površinu od 13 ha.

Na vlažnim livadama na lokalitetu Bedekovićeve grabe značajno mjesto zauzima i biljka velika ili ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis L.) te mravi iz roda Myrmica. Da bi se očuvala  bioraznolikost Bedekovićevih graba potrebno je nastaviti tradicionalno održavanje livada košanica:
- kositi dva otkosa godišnje (za sijeno i otavu),
- održavati prirodne livade košanice bez upotrebe umjetnih gnojiva,
- bez unošenja novih vrsta i preoravanja,
- ne iskapati drenažne kanale radi isušivanja vlažnijih dijelova livade.

Povodom 10 godišnjice proglašenja zaštite Bedekovićevnih graba, Ustanova je u suradnji s Općinom Sveti Juraj na Bregu obilježila godišnjicu zaštite i to u četvrtak 6. prosinca 2012. godine u prostorijama Općine Sveti Juraj na Bregu.

Obilježavanjem se kroz nekoliko stručnih predavanja skrenula pozornost na važnost zaštićenog spomenika prirode u očuvanju biološke raznolikosti Gornjeg Međimurja. Šire područje oko zaštićenih Bedekovićenih graba predloženo je da bude dio mreže NATURA 2000.

Sudionicima koji su pridonijeli proglašenju zaštite lokaliteta te pojedincima koji aktivno doprinose istraživanju i upravljanju područjem dodijeljene su zahvalnice.

Općina Sveti Juraj na Bregu, 07. veljače 2012.

Iskoristili smo ovo vrijeme smanjene aktivnosti ljudi u samoj prirodi, te u suradnji s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i DZZP-om predstavili Spomenik prirode BEDEKOVIĆEVE GRABE svim vlasnicima i korisnicima čestica unutar zaštićenog područja. Naravno, svima koji su se odazvali na naš poziv.

Temeljni razlog zaštite Bedekovićevih graba jesu leptiri livadni plavci (veliki i zagasiti) koji su se održali na ovom lokalitetu zahvaljujući redovnoj košnji (sijena i otave) koja na ovom mjestu nikad nije prekinuta, pa nije došlo do prirodne sukcesije i zarastanja livada grmljem i drvećem.

S obzirom da su sve čestice na površini od 13 hektara spomenika prirode u privatnom vlasništvu, nužna je suradnja između vlasnika čestica i Javne ustanove, posebno oko provođenja aktivnih mjera zaštite koje se – u velikoj mjeri – odnose na redovni otkos trave u točno određenom periodu u godini.

Predstavljanju su nazočili kolege iz Zagreba, a samo predstavljanje i rasprava prošli su u konstruktivnom tonu odnosno vlasnicima je stalo da se livade održe u “zdravom” stanju te da se leptiri plavci održe na ovom vrijednom lokalitetu koji je i dio hrvatske Nacionalne ekološke mreže odnosno buduće europske mreže Natura2000.

Vidi: http://www.natura2000.hr/

“Livadni plavci – biološko blago Bedekovićevih graba” autorica profesorica Željka Kadi i Jelena Pavlic u nakladi Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije: