Nakon dugog prijeđenog puta od cca 12.000 do 15.000 km bijele rode su se vratile iz zimovališta u Africi u naše krajeve na svoja stara gnijezda.  Prve rode viđene  su u Međimurju 18. ožujka, a ukoliko usput ne naiđu (ili nisu naišle) na nepogode dolazak većine njih je do kraja ožujka. One koje će zaostati i vratiti se kasnije, čak i u svibnju, teže će biti uspješne u gniježđenju tj. neće stići podići mlade do početka kolovoza.  Na području Međimurske županije nalazi se četrdesetak gnijezda bijele roda. Tijekom lipnja Međimurska priroda će u suradnji s Hrvatskim ornitološkim društvom iz Zagreba te Elektrom Čakovec organizirati akciju prstenovanja malih jedinki bijele rode te tom prilikom evidentirati aktivna gnijezda 2013. godine.

U Hrvatskoj se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda. U nastavku iznosimo nekoliko informacija o toj zaštićenoj životinjskoj vrsti.

Roda (bijela roda, znanstvenog imena Ciconia ciconia) jedna je od najpoznatijih vrsta ptica uopće. Roda je velika ptica, dugih crvenih nogu i dugog crvenog kljuna. Visoka je 100-110 cm, promjera krila 195-210 cm, a masa joj je 2,3 – 4,5 kg. Mužjaci su ponešto veći od ženki. Pernato ruho roda bijelo je, s crnim vrhovima i crnim stražnjim rubom krila. Kljun i noge mladih ptica tamniji su, jedva crvenkasti, odrastanjem postaju jarko crveni. Najduži zabilježeni životni vijek roda čak je 39 godina. Rode se glasaju rijetko, ali vrlo je prepoznatljivo “klepetanje” kljunom tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu. Rode nisu izbirljive u prehrani – love vrlo raznolike životinje, od većih beskralježnjaka: gujavica, kukaca, puževa i rakova, do manjih kralježnjaka: žaba, punoglavaca, riba, zmija, guštera i glodavaca do veličine štakora.

Rode su životno vezane uz ljude. Hranu nalaze na različitim staništima nastalim ljudskim radom, na otvorenim poljoprivrednim područjima, travnjacima, pašnjacima, pogotovo na vlažnima ili na onima koja se nalaze u blizini močvara i rijeka. Rode u Hrvatskoj pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima, npr. hodaju iza traktora koji oru i hvataju izorane gujavice, glodavce, zmije, vodozemce, ili pak hodaju iza kosilica i love skakavce i ostale kukce koji nakon košnje ostaju bez zaklona. Naći ćemo ih i uz stoku na pašnjacima – stoka kretanjem razotkriva brojne male životinje na pašnjaku. Obale rijeka i plitkih voda stajaćica rodama su bogat izvor vodenih životinja kojima se hrane, uključujući i ribe, vodozemce i gmazove.  Rode su i za gniježđenja vrlo vezane uz ljude: veliku većinu gnijezda grade na kućama i štalama, na stupovima elektrovodova i stablima, a vrlo rijetko na stablima dalje od sela.

U Hrvatskoj se gnijezdi 1100 – 1300 parova roda. Gnijezde su u cijeloj nizinskoj (Panonskoj) Hrvatskoj. Najveći broj parova gnijezdi se u selima na poljoprivrednim područjima u dolinama velikih rijeka: Mure, Save, Drave i Dunava. Najgušća je populacija u Posavini (bez Posavlja u Slavoniji), gdje obitava gotovo polovica hrvatske populacije roda, oko 570 parova.
Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske, rode pripadaju kategoriji niskorizičnih vrsta (NT). To su vrste koje nisu ugrožene u strogom smislu te riječi jer stanje njihove populacije ne ispunjava kriterije za ugrožene vrste. No vrlo su blizu stanju ugroženosti i realno se može očekivati da će u budućnosti postati ugrožene. Status ugroženosti naših roda ovisi o očuvanju otvorenih područja s tradicionalnom poljoprivredom i stočarstvom, pogotovo u poplavnim područjima. Rode ponajviše ugrožavaju promjene kvalitete njihovih staništa zbog intenzivnih promjena u poljoprivredi. Glavne su prijetnje rodama isušivanje vlažnih travnjaka (livada i pašnjaka), sprječavanje poplava u poplavnim ravnicama velikih rijeka izgradnjom nasipa, brana i odvodnih kanala, modernizacija poljoprivrede te uporaba pesticida koji se akumuliraju u životinjama kojima se rode hrane. Na mnogim se pak područjima zapušta stočarstvo i poljoprivreda pa otvorena poljodjelska staništa zarastaju i postaju nepogodna za rode. Rode stradavaju i na selidbi i zimovanju u Africi, a veliku smrtnost uzrokuju suše i širenje pustinja, ali i uništavanje insekticidima velikih skakavaca kojima se rode hrane. Ozljede zbog sudara s električnim žicama i posljedični udari struje također uzrokuju ugibanje roda.

Rode su zasigurno jedna od najomiljenijih i najpoznatijih europskih vrsta ptica. Njihov dolazak i odlazak najavljuje smjenu godišnjih doba, ljudi je povezuju i s prinovom u obitelji. Pozitivnom odnosu ljudi prema rodama zasigurno je pridonio i njihov način života jer se gnijezde u selima, a hrane se na poljoprivrednim područjima i uvijek su u blizini ljudi. Upravo zato opstanak rode uvelike ovisi i o našem načinu života, a osobito o očuvanju tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina poljoprivrede te života na selu.

Drugu godinu zaredom, djelatnici Javne ustanove prstenuju mlade bijele rode (Ciconia ciconia) u gnijezdima na području Međimurske županije. Ove godine, prstenovanje se obavlja 19. i 20. lipnja, uz stručnu potporu Dragana Radovića (Hrvatsko ornitološko društvo) i operativnu potporu Elektre Čakovec.

Uskoro: službeni podaci i fotografije.

U nedjelju ujutro, 25. ožujka 2012. uočili smo povratak prve rode u Međimurje. Konkretno, vratio se mužjak na gnijezdo u centru Svetog Martina na Muri. Uobičajeno je, naime, da se mužjak vraća u gnijezdo nekoliko dana prije ženke kako bi ga obnovio i pripremio za dolazak svoje družice.

Tijekom tjedna koji je uslijedio, rode su se pojavile i u ostalim gnijezdima u Međimurju, što znači da će simbol plodnosti i ove godine gnijezditi u našem zavičaju. Nadamo se samo da trenutna i najavljena suša neće ugroziti izvorišta hrane za naše rode, što bi se moglo odraziti i na broj mladunaca u gnijezdima.

I ove godine, točnije ovih dana, uručene su darovnice odnosno naknade za štetu koju svojim gniježđenjem na dimnjacima na području Međimurske županije uzrokuju zaštićene ptice BIJELE RODE. Kao i prošle godine, naknadu su primile 4 osobe (što pravne, što fizičke) na čijim krovovima uredno gnijezde bijele rode. Za razliku od prošle godine kada je naknadu u 100% iznosu pokrio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ove godine naknadu je u 50% iznosu sufinancirala sama Javna ustanova Međimurska priroda, i to iz sredstava ostvarenih vlastitom djelatnošću odnosno radom Centra za posjetitelje u Križovcu.

Ovim projektom ostvaruje se zaštita važne ptičje vrste, ali i senzibilizira javnost na potrebu skladnog suživota čovjeka i prirode. Više o projektu, njegovoj važnosti i počecima ideje, pročitajte u nastavku članka.

* * *

Dana 26. studenog 2010. u Maloj vijećnici Međimurske županije uručene su DAROVNICE vlasnicima četiriju objekata u Međimurskoj županiji na kojima gnijezde bijele rode. Darovnice je uručio ravnatelj ustanove Siniša Golub, uz nazočnost međimurskih medija, novinara te djelatnika u zaštiti prirode. Iako je ukupna vrijednost darovnica tek =2.800,oo kuna, cijeli projekt ima veliku simboličku vrijednost jer se percepcija rode u zadnjih stotinjak godina radikalno promijenila. Od ptice koja je često bila uzrokom požara (gnijezdeći na dimnjacima starih kuća) a time i proganjana, roda je postala strogo zaštićena divlja svojta za očuvanje koje se – eto – izdvaja i konkretan proračunski novac.

Korisnici darovnice izrazili su svoju dobru volju da i dalje skrbe o rodinim gnijezdima na svojim objektima, te istaknuli da će im donirana sredstva pomoći pri tom poslu očuvanja bijele rode kao simbola plodnosti, ali i indikatora očuvanosti međimurske prirode.

* * *

Javna ustanova Međimurje uključila se u projekt očuvanja bijele rode (Ciconia ciconia) kroz suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji osigurava =700,oo kuna potpore vlasnicima dimnjaka na kojima gnijezde ove plemenite ptice.

Iako su u Međimurju locirana svega četiri gnijezda na kućama odnosno na dimnjacima, projekt je značajan jer u fokus interesa javnosti stavlja ovu pticu-selicu koja ipak u značajnom broju nastanjuje Međimurje, gnijezdeći uglavnom na električnim stupovima.

Projekt «Bijela roda» započet je inicijativom Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora u 2009. godini, a suradnjom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa županijskim Javnim ustanovama za zaštitu prirode na području onih županija gdje postoji interes za zaštitu populacija bijelih roda i njihovih gnijezda. Tim projektom vlasnici stambenih ili gospodarskih objekata na čijim se krovovima nalazi gnijezdo bijele rode mogu dobiti potporu u iznosu od 700,00 kuna po gnijezdu. Potpora služi kao financijski poticaj radi participacije troškova namijenjenih za popravak, sanaciju ili zamjenu krovišta zbog štete koju čine gnijezda svojom težinom i rode gniježđenjem na krovu na kojem se to gnijezdo nalazi.

Bijela roda (Ciconia ciconia) pripada europskim gnjezdaricama, strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN br.70/05 i 139/08) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN br.99/09).

“Međimurska priroda” je organizirala prstenovanje mladih jedinki bijele rode (Ciconia ciconia) na području Međimurske županije. Prstenovanje je provedeno 27. i 28. lipnja 2011. godine pod vodstvom ovlaštenog prstenovača Dragana Radovića iz Hrvatskog ornitološkog društva.

Na području Međimurske županije nalazi se 38 gnijezda bijele rode, a naselje s najvećom koncentracijom gnijezda je Kotoriba. Ove godine aktivno je 68% gnijezda, a  ukupan broj mladih roda u Međimurju iznosi 49.

Ukoliko uočite bilo kakve promjene na gnijezdima bijelih roda molimo da kontaktirate: 040/866-297.