Mala ušara (latinski: Asio otus) je vrsta sove koja se često viđa u Međimurju, jer nastanjuje ovu regiju. Kao stanište, odgovaraju joj i prirodne šume, ali i gradski (urbani) parkovi, u čijim krošnjama često boravi tijekom dana. Poput drugih vrsti sova, i ova je važan dio prehrambenog lanca jer pomaže pri redukciji broja glodavaca u prirodi.

 

 Mala ušara (snimio: Josip Ceilinger, Nedelišće)

 

Prema IUCN-u, konzervacijski status ove sove je LC (least concern), što znači da ova vrsta nije značajno ugrožena. Ipak, kako bi se zadržala njena brojnost i prisutnost, potrebno je voditi brigu o kvaliteti i distribuciji staništa. Obično gnijezdi u napuštenim gnijezdima drugih vrsti, npr. vrana ili čavki.

Istraživanje prisutnosti i praćenje vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) 

 

Graphoderus bilineatus (Dvoprugasti kozak) pripada porodici Dytiscidae (kozaci) i vrsta je vodenog kornjaša (red Coleoptera). Tijelo je mu je široko, ovalno i najšire u zadnjoj trećini. Pronotum mu je žut i obrubljen s vrlo tankim tamnim rubovima na prednjoj i stražnjoj strani, što ga razlikuje od ostalih sličnih vrsta ovog roda. Mužjaci na prednjim nogama imaju prijanjalke koje imaju ulogu tijekom razmnožavanja. Graphoderus bilineatus je predatorska vrsta koja se hrani ličinkama ostalih kukaca i malim rakovima. Odrasle jedinke su odlični plivači, a usred nepovoljnih uvjeta mogu migrirati do drugih vodenih površina. Najveća aktivnost odraslih jedinki u Hrvatskoj zabilježena je od početka svibnja do kraja srpnja.

 Sl. 1. Dvoprugasti kozak
(snimila: M. Temunović)

Staništa na kojima se pojavljuje vrsta Graphoderus bilineatus pripadaju tipu stalnih i povremenih stajaćica. U ovu grupu staništa pripadaju plitka slatkovodna jezera, mrtvaje, riječni rukavci, bare, lokve, ribnjaci, kanali, tzv. „materijal grabe“ (specifična staništa antropogenog porijekla nastala iskopavanjem materijala za gradnju nasipa, a čije zajednice sliče prirodnim staništima), te poplavne livade. Vrsta preferira pliće osunčane stajaćice trajnijeg karaktera sa s prozirnom vodom, blago položenih obala obraslih vegetacijom, te prisutnom bogatom makrofitskom vegetacijom.

Graphoderus bilineatus je ugrožena NATURA 2000 vrsta (nalazi se na Dodatku II i Dodatku IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore), a navedena je i u Dodatku II Bernske Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Prema IUCN-ovom crvenom popisu ova vrsta je globalno ugrožena i nalazi se u kategoriji osjetljiva (VU), što znači da postoji visoki rizik od izumiranja.

Unatoč relativno širokoj distribuciji, ova vrsta je u potpunosti nestala ili je u značajnom opadanju brojnosti u većem dijelu svog europskog areala. Na području srednje i južne Europe populacije ove vrste se iznimno rijetko pronalaze, a stanje u većini europskih zemalja je ocjenjeno kao „nepovoljno“. Razlozi ugroženost ove vrste su promjene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr.), različite fizičke promjene pod utjecajem čovjeka npr. zatrpavanje i zagađenje malih vodenih površina ili prirodno zaraštavanje, osobito manjih močvarnih staništa. Još jedan od važnijih razloga ugroženosti je i eutrofikacija, kao proces obogaćivanja vode nutrijentima uslijed čega vodene površine ubrzo zaraštavaju, te naposljetku presuše. Kao jedan od vrlo vjerojatnih razloga opadanja brojnosti ove vrste navedena je i prevelika gustoća populacija riba koje se njome hrane.

Godine 2010. Udruga BIOM započela je sa sustavnim istraživanjem prisutnosti i praćenjem vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) u poplavnim i močvarnim staništima kontinentalne Hrvatske. Tijekom tri godine uspješno provedenog projekta istraženo je u Hrvatskoj preko 100 različitih postaja (vodenih staništa), a vrsta je dosad zabilježena na ukupno 7 lokaliteta i 25 postaja na područjima: Lonjsko polje, Odransko polje, Sunjsko polje, Kopački rit, Donji tok Drave, Dunav sjeverno od Kopačkog rita i Dunav – Vukovar. Cilj je nastaviti s kartiranjem i praćenjem ove ugrožene vrste i prateće faune vodenih kornjaša na potencijalnim pogodnim staništima kako bi se procijenilo stvarno područje rasprostranjenosti vrste u Hrvatskoj koje je do sad nepoznato, kao i trend promjene u dinamici populacija. Ovi podaci nužni su za učinkovitiju zaštitu ove izrazito ugrožene vrste.

Tijekom 2013. godine istraživanje se provodi na novim, dosad još ne istraženim lokalitetima na području rijeke Mure od slovenske granice do ušća Mure u Dravu, te uz srednji tok rijeke Drave. Na ovom području svaka pogodna postaja obići će se najmanje dva puta tijekom 2013. godine u periodu od svibnja do kraja srpnja, uključujući preliminarni obilazak terena i odabir postaja u suradnji sa Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode te Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Virovitičko-podravske županije.

Sl. 2.  Terenski obilazak lokaliteta na području rijeke Mure
(snimio: Z. Varga)

Voditeljice projekta:

Martina Temunović, dipl.ing.biol.

mr. sc. Nataša Turić

Nositelj projekta:
Udruga BIOM
Preradovićeva 34
10 000 Zagreb

e-mail: info@biom.hr

www.biom.hr

Suradnici na projektu:

Edin Lugić, prof. biol., Petra Kutleša, Msc.biol., Matija Andrić, prof. biol., Tomislav Hudina, Krešimir Mikulić, dipl.ing.biol, Goran Vignjević, prof. biol.

Projekt je financiran od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskih voda.

Temeljem Godišnjeg programa rada tijekom mjeseca travnja djelatnici Međimurske prirode su i ove godine proveli redoviti godišnji monitoring kockavice (Fritillaria meleagris) i crnkaste sase (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) na području Međimurske županije koji je uključivao obilazak lokacija, prebrojavanje jedinki i određivanje veličine populacija prema standardiziranim metodama za inventarizaciju i praćenje vaskularne flore.  Ukoliko je i Vama poznati neki od lokaliteta kockavice ili crnkaste sase, molimo da nam se obratite i tako pridonesete očuvanju ovih strogo zaštićenih biljaka. Kockavica nastanjuje vlažne livade, riječne doline te svijetle, otvorene i vlažne šikare i šume, a stanište crnkaste sase  su suhi travnjaci i u sklopu pješčarske vegetacije.

 

 

 

 

U četvrtak 14. ožujka točno u podne, međimurski župan Ivica Perhoč otvorio je izložbu koja će potrajati godinu dana pod nazivom: SKRIVENE USLUGE KOJE NAM PRUŽA PRIRODA”.

 

(…)

 

 

 

Najavljujemo OTVORENJE IZLOŽBE na temu usluga ekosustava. Centar za posjetitelje u Križovcu time kreće s novom sezonom posjećivanja. Srdačno dobrodošli!

 

Ekološka udruga ”Platana” Nedelišće u suradnji s Međimurskom prirodom i Županijskom upravom za ceste provodi projekt pod nazivom ”Zaštita žaba od stradavanja na prometnicama”, a u sklopu Plana zelenog djelovanja Općine Nedelišće.

U rano proljeće započinje sezona razmnožavanja i migracija žaba prema mrjestilištima u vodenim staništima pri čemu one vrlo često stradavaju u prometu. U Općini Nedelišće takva „crna točka“ nalazi se na županijskoj cesti Črečan-Macinec koja presijeca koridor migracije žaba u proljeće iz šume u kanal Trnavu u dužini od 400 metara te u jesen u obrnutom smjeru. Ovim projektom želi se pokrenuti zaštita žaba od stradavanja na prometnicama Općine Nedelišće putem postavljanja zaštitne mreže koja će im u vrijeme migracije onemogućiti prijelaz preko ceste, kao i putem edukacije i osvješćivanja javnosti o važnosti očuvanja žaba i ostalih vodozemaca, kao bitnih karika u održavanju zdravog i stabilnog ekosustava.

Radna akcija postavljanja zaštitne mreže održana je u subotu 09. ožujka 2013. godine, a na akciji  su sudjelovali članovi Ekološke udruge „Platana“ i djelatnici Ustanove.

U narednom periodu od mjesec dana, u vrijeme migracije žaba iz šume prema kanalu Trnava, članovi Ekološke udruge „Platana“ i djelatnici Međimurske prirode će svakog dana ujutro i navečer obići lokaciju i sakupljati žabe te ih prenositi do kanala Trnave te na taj način zaštititi žabe od stradavanja pod kotačima automobila. Obilasku lokacije i skupljanju žaba nekoliko dana će se priključiti i učenici OŠ Macinec i Nedelišće.

 

U ponedjeljak 28. siječnja 2013. godine Ustanova je sudjelovala na radionici pod nazivom „Postavljanje okvira za izradu poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode u RH“ koju je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP)  u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode (DZZP).

Ciljevi radionice bili su:

1. analizirati stanje prirode vezano uz utjecaj poljoprivrede:

2. analizirati ciljeve zaštite prirode povezane s poljoprivredom koje je potrebno postići provođenjem poljoprivredno-okolišnih mjera;

3.  analizirati dostupnost postojećih podataka potrebnih za osmišljavanje i provođenje poljoprivredno-okolišnih mjera i postizanje ciljeva zaštite;

4. raspraviti moguće pristupe u osmišljavanju poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode (horizontalne mjere nasuprot lokacijski specifičnih mjera; osnovni paket mjera nasuprot mjera za zaštitu određenih vrsta i staništa; provođenje mjera u pilot područjima; povezivanje s drugim mjerama ruralnog razvoja, itd.);

5. analizirati socio-ekonomsku situaciju poljoprivrednih proizvođača i njihovo uključivanje u poljoprivredno-okolišni program;

6. analizirati iskustva starih i novih zemalja članica u osmišljavanju i provođenju poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode;

7. kroz rad u grupama analizirati ciljeve i prijedloge potencijalnih poljoprivredno-okolišnih mjera za zaštitu prirode u RH.

 

Odlukom Skupštine Međimurske županije od 06. prosinca 2002. godine vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u općini Sveti Juraj na Bregu proglašene su spomenikom prirode. Lokalitet Bedekovićeve grabe stanište je ugroženih vrsta leptira plavaca (rod Maculinea) – velikog livadnog plavca (Maculinea teleius Bergstr.) i zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous Bergstr.).  Spomenik prirode obuhvaća površinu od 13 ha.

Na vlažnim livadama na lokalitetu Bedekovićeve grabe značajno mjesto zauzima i biljka velika ili ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis L.) te mravi iz roda Myrmica. Da bi se očuvala  bioraznolikost Bedekovićevih graba potrebno je nastaviti tradicionalno održavanje livada košanica:
- kositi dva otkosa godišnje (za sijeno i otavu),
- održavati prirodne livade košanice bez upotrebe umjetnih gnojiva,
- bez unošenja novih vrsta i preoravanja,
- ne iskapati drenažne kanale radi isušivanja vlažnijih dijelova livade.

Povodom 10 godišnjice proglašenja zaštite Bedekovićevnih graba, Ustanova je u suradnji s Općinom Sveti Juraj na Bregu obilježila godišnjicu zaštite i to u četvrtak 6. prosinca 2012. godine u prostorijama Općine Sveti Juraj na Bregu.

Obilježavanjem se kroz nekoliko stručnih predavanja skrenula pozornost na važnost zaštićenog spomenika prirode u očuvanju biološke raznolikosti Gornjeg Međimurja. Šire područje oko zaštićenih Bedekovićenih graba predloženo je da bude dio mreže NATURA 2000.

Sudionicima koji su pridonijeli proglašenju zaštite lokaliteta te pojedincima koji aktivno doprinose istraživanju i upravljanju područjem dodijeljene su zahvalnice.

 

 

Centar za posjetitelje Križovec ugostio je važnu radionicu pod naslovom: Poljoprivreda i biološka raznolikost.

 

 

Radionica se održala 30. listopada 2012. s početkom u 10.00 sati, a okupila je četrdesetak sudionika s područja Međimurske i Varaždinske županije. Predavači su bili redom Sonja Karoglan Todorović (udruga ECOLOGICA), Roman Ozimec (samostalni konzultant) i Siniša Golub (ravnatelj ustanove).

 

Na radionici je bilo riječi o poljoprivrednim područjima visoke biološke raznolikosti te o zakonskoj regulativi i ekonomskim instrumentima kojima se u Europskoj uniji, a uskoro i u Hrvatskoj, poljoprivredni proizvođači potiču na zaštitu biološke raznolikosti (npr. poljoprivredno-okolišni programi, plaćanja za NATURA 2000 područja).

U Hrvatskoj još uvijek postoje mnoga poljoprivredna područja koja karakterizira kombinacija korištenja zemljišta niskog inteziteta, poluprirodne vegetacije i mozaičnog krajobraza. U Europskoj uniji ovakva područja su definirana kao poljoprivredna područja visoke biološke raznolikosti (engleski: high nature value farmland-HNVF). Skrb o takvim područjima sastavni je dio kako EU poljoprivredne, tako i EU politke zaštite prirode.

 

Kao primjer mogućnosti korištenja spomenutih poticaja korišten je Spomenik prirode Bedekovićeve grabe. Naime, za staništa na tom lokalitetu znaju se mjere koje doprinose održavanju povoljnog stanja prirode, znaju se ciljane vrste i aktivnosti koje treba provoditi da bi se ciljane vrste zadržale i održale u zaštićenom području, a veličina lokaliteta omogućava i lakšu provedbu zaštite. Većina radnji na održavanju tog spomenika prirode odnosi se upravo na poljoprivredne aktivnosti, pa će vlasnicima zemljišta u tom zaštićenom području biti jako zanimljivo i nadalje zadržati visoku razinu biološke raznolikosti na svojem zemljištu, jer će visina poticaja (nakon ulaska RH u EU) uvelike ovisiti upravo o poštivanju mjera koje doprinose očuvanju prirodnih vrijednosti.

 

 

 

 

Nakon najava početkom ove godine, krenula su daljnja istraživanja ŠIŠMIŠA u Međimurju, točnije na području Regionalnog parka Mura-Drava. Istraživanja provodi Marina Kipson sa suradnicima, a operativnu pomoć pri istraživanjima omogućava Javna ustanova MEĐIMURSKA PRIRODA.

 

Kao i prilikom svakog službenog i stručnog istraživanja, i nakon ovog rezultati se moraju službeno dostaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode, nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, a rezultatima će raspolagati i JU Međimurska priroda s ciljem boljeg upravljanja zaštićenim prirodnim staništima.

 

 

Uskoro više o ovoj temi.

 

Drugu godinu zaredom, djelatnici Javne ustanove prstenuju mlade bijele rode (Ciconia ciconia) u gnijezdima na području Međimurske županije. Ove godine, prstenovanje se obavlja 19. i 20. lipnja, uz stručnu potporu Dragana Radovića (Hrvatsko ornitološko društvo) i operativnu potporu Elektre Čakovec.

 

Uskoro: službeni podaci i fotografije.