I ti možeš postati znanstvenik!
U novije vrijeme sve je popularniji poseban oblik volontiranja pod nazivom građanska znanost ili engleski citizen science. Građanska znanost omogućuje dobrovoljno sudjelovanje građana u znanstvenim istraživanjima koji masovnim prikupljanjem podataka pomažu profesionalnim znanstvenicima u njihovim istraživačkim projektima. Ona uključuje široki spektar područja, ali najviše doprinosi upravo istraživanjima iz biologije, zaštite prirode i ekologije. Podaci o biološkoj raznolikosti koje prikupljaju građani znanstvenici vrlo su vrijedni jer omogućuju stvaranje potpunije baze podataka o veličini i rasprostranjenosti populacije određene vrste, a prema tome i planiranju mjera zaštite bioraznolikosti.
Pomaže li sustav eko-poticaja zaštiti prirode Međimurja?
Jedan od važnih instrumenata zaštite prirode u Europskoj uniji su poticaji za dobre poljoprivredne prakse na prirodnim staništima koja su ujedno i privatno vlasništvo na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja. Ta se plaćanja popularno nazivaju ekološkim poticajima, a poljoprivrednicima se kroz ta plaćanja kompenzira gubitak prihoda prouzročen time što svojim vlasništvom ne gospodare samo ekonomskom, nego i ekološkom logikom. Na konkretnom primjeru, livade košanice na širem području Spomenika prirode Bedekovićeve grabe na području Općine Sveti Juraj na Bregu su i kvalitetno stanište leptira velikog i zagasitog livadnog plavca, ali i košanice na kojima lokalni stočari osiguravaju sijeno za svoju stoku. Kako uskladiti životni ciklus leptira plavca s potrebom za sijenom lokalnog poljoprivrednika? To je ključno pitanje zaštite prirode, ne samo u Međimurju nego i diljem svijeta gdje se na istom području nalazi značajna flora i fauna, ali i čovjek koji svojim aktivnostima održava prirodno stanište u više ili manje povoljnom stanju. Da bi se očuvao leptir, vlasnici livada mogu ostvariti 274 eura po hektaru godišnje, ali samo ako kose u propisanom terminu koji odgovara leptirima.
Trebamo li hraniti ptice zimi?
Ljudi su u posljednjih nekoliko stoljeća drastično promijenili ili uništili prirodna staništa čime su se i prirodni izvori hrane za ptice znatno prorijedili. Zima s dugotrajnim snježnim pokrivačem i velikim minusima za ptice je razdoblje gladovanja te se uspjeh preživljavanja ptica značajno smanjuje. Mnoge ptice tada ne nalaze dovoljno hrane i ugibaju. Stoga je odgovor na pitanje treba li hraniti ptice zimi naprosto DA, osobito tijekom oštrih zima. Zimsko hranjenje ptica poželjno je provoditi od prosinca do ožujka.
(NE)KOŠNJA VLAŽNIH LIVADA
Činjenicu da je šire područje Bedekovićevih graba te ono oko Goričana značajno stanište ugroženih vrsta danjih leptira (velikog i zagasitog livadnog plavca) ne treba posebno ponavljati. Ono o čemu se vlasnici tih livada trebaju informirati je mogućnost ostvarivanja financijskih potpora zbog činjenice da je navedeno područje ekološka mreža Natura 2000. Konkretno, radi se o potpori za IAKS mjere koje se financiraju kroz program Ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020.
Novo glasilo ustanove_FICLEK Međimurske prirode
U eri elektronskih medija gdje informacije moraju biti odmah
objavljene i lako probavljive, odlučili smo pokrenuti naš FICLEK,
svojevrsni kolaž tematskih crtica vezanih uz zaštitu prirode u Međimurju. Kroz FICLEK želimo obraditi teme na zanimljiv način. Skretati ćemo pozornost na poveznice između prirode i društva. Istaknut ćemo međimurske ljepote, ali i probleme koji pritišću krhku prirodu, stoljećima modificiranu ljudskim radom i aktivnostima u prostoru između dviju rijeka, Mure i Drave.
Preuzmite naš prvi broj FICLEKA.
Čitaj o tome
 |
 |
 |
