Može li drveće proživljavati stres?
Svakom stablu u prirodnom životnom okolišu za odvijanje životnih funkcija potrebno je odgovarajuće tlo, dovoljno vode, zrak, sunčeva svjetlost i povoljna temperatura. U gradskim sredinama uvjeti života su uvelike promijenjeni. Razlog tome su ekološki uvjeti grada odnosno zagađenje zraka, promjena vodnog režima, povišena temperatura, niža količina vlage, mehanička oštećenja od orezivanja i slično. Svaka takva promjena važna za normalno odvijanje životnih funkcija dovodi da stablo u urbanim sredinama brže propada, postaje podložnije napadu štetnika, a samim time povećava se potreba za brigom i uređenjem gradskog zelenila.
Bez aktivne suradnje s poljoprivrednicima nema zaštite leptira
Činjenicu da je šire područje Bedekovićevih graba te ono oko Goričana značajno stanište ugroženih vrsta danjih leptira (velikog i zagasitog livadnog plavca) ne treba posebno ponavljati. Ono o čemu se vlasnici tih livada trebaju informirati je mogućnost ostvarivanja financijskih potpora zbog činjenice da je navedeno područje ekološka mreža Natura 2000. Konkretno, radi se o potpori za IAKS mjere koje se financiraju kroz program Ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. Trenutno je u tijeku i proces izrade plana upravljanja livadnim plavcima koji će definirati aktivnosti za očuvanje ovih ugroženih vrsta za razdoblje od narednih 10 godina. Veliki i zagasiti i livadni plavac se u Hrvatskoj bilježe na vlažnim livadama u Međimurskoj, Varaždinskog i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Ove godine 28 mladih bijelih roda
Djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode već devetu godinu uzastopno provode monitoring bijele rode. Svake se godine krajem lipnja organizira prstenovanje mladih roda. Ove je godine u 17 aktivnih gnijezda zabilježeno 28 mladih roda. Prstenovanje je bitno jer se evidentiranjem mjesta na kojima su prstenovane ptice viđene ili ulovljene omogućuje upoznavanje njihovih selidbenih putova te područja gniježđenja i zimovanja. Rode nam se svake godine vraćaju krajem ožujka s juga Afrike, no da njihov migracijski put nije lagodan i siguran govore brojke. Godišnje, naime, strada 25 milijuna ptica, a čak pola milijuna na nebu iznad Hrvatske. Svijest o važnosti ovih ptica u Hrvatskoj je na zadovoljavajućoj razini, dok primjerice u Libanonu tijekom krivolova nerijetko stradaju i rode koje su prstenovane u Hrvatskoj. Srećom, u proteklih par godina krivolov na ptice postaje društveno neprihvatljiv, reguliran zakonom i osuđivan.
Priroda uzvraća udarac – putem komaraca!
Komarci su već nekoliko godina udarna tema ljetne sezone, napasnici koji ne diskriminiraju svoje žrtve po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi te možda najvažnije – veliki trošak lokalnih proračuna. Ono što iz lokalne komunalne naknade nije pojelo raličanje snijega, sada će isisati komarci. Jer, kao i kod brojnih drugih poremećenih EKOLOŠKIH odnosa u složenim ekosustavima, čovjek pokušava stvari riješiti zamjenskim radnjama koje imaju određenu EKONOMSKU cijenu. U slučaju najezde komaraca, to je višestruko, često uzaludno zaprašivanje, bilo sa zemlje ili iz zraka, ili tretiranjem ličinki u samoj vodi.
Kartiranje svijeta u nestajanju
Tijekom travnja i svibnja ove godine, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode u suradnji s Hrvatskim herpetološkim društvom Hyla provela je projekt pod nazivom „Kartiranje crvenog mukača, dunavskog vodenjaka i barske kornjače na području Međimurske županije“. Sve tri navedene vrste su tzv. Natura vrste, što proizlazi iz činjenice kako je ulaskom Hrvatske u EU proglašena ekološka mreža Natura 2000 i na području Hrvatske, a koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Cilj joj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
 |
 |
