Kartiranje svijeta u nestajanju
Tijekom travnja i svibnja ove godine, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode u suradnji s Hrvatskim herpetološkim društvom Hyla provela je projekt pod nazivom „Kartiranje crvenog mukača, dunavskog vodenjaka i barske kornjače na području Međimurske županije“. Sve tri navedene vrste su tzv. Natura vrste, što proizlazi iz činjenice kako je ulaskom Hrvatske u EU proglašena ekološka mreža Natura 2000 i na području Hrvatske, a koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Cilj joj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
Ispadanje poletaraca iz gnijezda
Najjednostavniji i najčešće najbolji savjet kako postupiti i što poduzeti u situaciji kad naiđete na ptića kako skakuće ili sam sjedi na tlu je – ništa! Naime, u većini slučajeva radi se o sasvim uobičajenoj pojavi u proljeće i ljeto kada poletarci uče letjeti i u tome imaju pomoć i podršku svojih roditelja koji se sasvim sigurno nalaze negdje u blizini i stoga im naša pomoć nije potrebna. Dakako da postoje situacije kada ptičice treba zbrinuti, ali to su vrlo rijetki slučajevi kod poletaraca.
Zašto radimo monitoring?
Vjerojatno ste primijetili da je u ovo proljetno doba godine velik broj vijesti na našim internetskih stranicama s naslovom monitoring. O čemu se zapravo radi? Monitoring je engleska riječ latinskog porijekla, koja prema definiciji znači: praćenje stanja, zbivanja i pojava; nadzor, nadgledanje. Najbliža i najprimjerenija riječ u hrvatskom jeziku bila bi praćenje stanja. U sektoru zaštite prirode monitoring se provodi u svrhu praćenja stanja biljnih i životinjskih vrsta, staništa i stanišnih tipova i on je neizostavni dio sustava zaštite prirode u cjelini. Za provedbu monitoringa izrađuje se Nacionalni program monitoringa za svaku pojedinu vrstu ili stanište.
Zašto vrednovati prirodu?
Kalendarski početak proljeća započinje 21. ožujka. Dan kada obilježavamo i Svjetski dan šuma, a dan kasnije 22. ožujka obilježavamo Svjetski dan voda. Pravo je vrijeme da se osvijesti važnost šuma i voda. Šume i vode čine ekosustave. Ekosustavi pružaju usluge. Usluge koje pružaju ekosustavi čine dobrobit nama ljudima. Dobrobit koju mi često uzimamo zdravo za gotovo.
Jesu li krivci invazivne vrste?
Danas gotovo ne postoji kutak Zemlje kojeg čovjek nije dotaknuo i sebi ga manje ili više prilagodio. Urbanizirana, industrijska i poljoprivredna područja, pretjerano eksploatirana šumska područja, šumski prosjeci i rubovi, požarišta, područja uz prometnice, regulirane obale kopnenih voda i mora, onečišćene vode, preinačena tla, sve su to područja gdje su prirodni sastav vrsta i uvjeti u okolišu znatno poremećeni. Upravo takvim područjima prijeti jedna od najvećih opasnosti današnjice, gledajući na globalnom, ali i lokalnom nivou, a to je širenje invazivnih vrsta. Vrste su to koje nisu problematične zbog toga što one jesu, već gdje jesu.
 |
 |
 |
