Gdje su međimurski bereki?
Ne tako davno, izraz berek mogao se gotovo svakodnevno čuti u međimurskom govoru. Kad bismo danas učenike bilo koje međimurske osnovne škole pitali znaju li što riječ berek znači, teško da bi itko od njih dao točan odgovor, jer je taj izraz gotovo nestao iz našeg rječnika.
Može li drveće proživljavati stres?
Svakom stablu u prirodnom životnom okolišu za odvijanje životnih funkcija potrebno je odgovarajuće tlo, dovoljno vode, zrak, sunčeva svjetlost i povoljna temperatura. U gradskim sredinama uvjeti života su uvelike promijenjeni. Razlog tome su ekološki uvjeti grada odnosno zagađenje zraka, promjena vodnog režima, povišena temperatura, niža količina vlage, mehanička oštećenja od orezivanja i slično. Svaka takva promjena važna za normalno odvijanje životnih funkcija dovodi da stablo u urbanim sredinama brže propada, postaje podložnije napadu štetnika, a samim time povećava se potreba za brigom i uređenjem gradskog zelenila.
Bez aktivne suradnje s poljoprivrednicima nema zaštite leptira
Činjenicu da je šire područje Bedekovićevih graba te ono oko Goričana značajno stanište ugroženih vrsta danjih leptira (velikog i zagasitog livadnog plavca) ne treba posebno ponavljati. Ono o čemu se vlasnici tih livada trebaju informirati je mogućnost ostvarivanja financijskih potpora zbog činjenice da je navedeno područje ekološka mreža Natura 2000. Konkretno, radi se o potpori za IAKS mjere koje se financiraju kroz program Ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. Trenutno je u tijeku i proces izrade plana upravljanja livadnim plavcima koji će definirati aktivnosti za očuvanje ovih ugroženih vrsta za razdoblje od narednih 10 godina. Veliki i zagasiti i livadni plavac se u Hrvatskoj bilježe na vlažnim livadama u Međimurskoj, Varaždinskog i Koprivničko-križevačkoj županiji.
Ove godine 28 mladih bijelih roda
Djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode već devetu godinu uzastopno provode monitoring bijele rode. Svake se godine krajem lipnja organizira prstenovanje mladih roda. Ove je godine u 17 aktivnih gnijezda zabilježeno 28 mladih roda. Prstenovanje je bitno jer se evidentiranjem mjesta na kojima su prstenovane ptice viđene ili ulovljene omogućuje upoznavanje njihovih selidbenih putova te područja gniježđenja i zimovanja. Rode nam se svake godine vraćaju krajem ožujka s juga Afrike, no da njihov migracijski put nije lagodan i siguran govore brojke. Godišnje, naime, strada 25 milijuna ptica, a čak pola milijuna na nebu iznad Hrvatske. Svijest o važnosti ovih ptica u Hrvatskoj je na zadovoljavajućoj razini, dok primjerice u Libanonu tijekom krivolova nerijetko stradaju i rode koje su prstenovane u Hrvatskoj. Srećom, u proteklih par godina krivolov na ptice postaje društveno neprihvatljiv, reguliran zakonom i osuđivan.
Priroda uzvraća udarac – putem komaraca!
Komarci su već nekoliko godina udarna tema ljetne sezone, napasnici koji ne diskriminiraju svoje žrtve po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi te možda najvažnije – veliki trošak lokalnih proračuna. Ono što iz lokalne komunalne naknade nije pojelo raličanje snijega, sada će isisati komarci. Jer, kao i kod brojnih drugih poremećenih EKOLOŠKIH odnosa u složenim ekosustavima, čovjek pokušava stvari riješiti zamjenskim radnjama koje imaju određenu EKONOMSKU cijenu. U slučaju najezde komaraca, to je višestruko, često uzaludno zaprašivanje, bilo sa zemlje ili iz zraka, ili tretiranjem ličinki u samoj vodi.
 |
 |
