Zašto vrednovati prirodu?
Kalendarski početak proljeća započinje 21. ožujka. Dan kada obilježavamo i Svjetski dan šuma, a dan kasnije 22. ožujka obilježavamo Svjetski dan voda. Pravo je vrijeme da se osvijesti važnost šuma i voda. Šume i vode čine ekosustave. Ekosustavi pružaju usluge. Usluge koje pružaju ekosustavi čine dobrobit nama ljudima. Dobrobit koju mi često uzimamo zdravo za gotovo.
Jesu li krivci invazivne vrste?
Danas gotovo ne postoji kutak Zemlje kojeg čovjek nije dotaknuo i sebi ga manje ili više prilagodio. Urbanizirana, industrijska i poljoprivredna područja, pretjerano eksploatirana šumska područja, šumski prosjeci i rubovi, požarišta, područja uz prometnice, regulirane obale kopnenih voda i mora, onečišćene vode, preinačena tla, sve su to područja gdje su prirodni sastav vrsta i uvjeti u okolišu znatno poremećeni. Upravo takvim područjima prijeti jedna od najvećih opasnosti današnjice, gledajući na globalnom, ali i lokalnom nivou, a to je širenje invazivnih vrsta. Vrste su to koje nisu problematične zbog toga što one jesu, već gdje jesu.
I ti možeš postati znanstvenik!
U novije vrijeme sve je popularniji poseban oblik volontiranja pod nazivom građanska znanost ili engleski citizen science. Građanska znanost omogućuje dobrovoljno sudjelovanje građana u znanstvenim istraživanjima koji masovnim prikupljanjem podataka pomažu profesionalnim znanstvenicima u njihovim istraživačkim projektima. Ona uključuje široki spektar područja, ali najviše doprinosi upravo istraživanjima iz biologije, zaštite prirode i ekologije. Podaci o biološkoj raznolikosti koje prikupljaju građani znanstvenici vrlo su vrijedni jer omogućuju stvaranje potpunije baze podataka o veličini i rasprostranjenosti populacije određene vrste, a prema tome i planiranju mjera zaštite bioraznolikosti.
Pomaže li sustav eko-poticaja zaštiti prirode Međimurja?
Jedan od važnih instrumenata zaštite prirode u Europskoj uniji su poticaji za dobre poljoprivredne prakse na prirodnim staništima koja su ujedno i privatno vlasništvo na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja. Ta se plaćanja popularno nazivaju ekološkim poticajima, a poljoprivrednicima se kroz ta plaćanja kompenzira gubitak prihoda prouzročen time što svojim vlasništvom ne gospodare samo ekonomskom, nego i ekološkom logikom. Na konkretnom primjeru, livade košanice na širem području Spomenika prirode Bedekovićeve grabe na području Općine Sveti Juraj na Bregu su i kvalitetno stanište leptira velikog i zagasitog livadnog plavca, ali i košanice na kojima lokalni stočari osiguravaju sijeno za svoju stoku. Kako uskladiti životni ciklus leptira plavca s potrebom za sijenom lokalnog poljoprivrednika? To je ključno pitanje zaštite prirode, ne samo u Međimurju nego i diljem svijeta gdje se na istom području nalazi značajna flora i fauna, ali i čovjek koji svojim aktivnostima održava prirodno stanište u više ili manje povoljnom stanju. Da bi se očuvao leptir, vlasnici livada mogu ostvariti 274 eura po hektaru godišnje, ali samo ako kose u propisanom terminu koji odgovara leptirima.
Trebamo li hraniti ptice zimi?
Ljudi su u posljednjih nekoliko stoljeća drastično promijenili ili uništili prirodna staništa čime su se i prirodni izvori hrane za ptice znatno prorijedili. Zima s dugotrajnim snježnim pokrivačem i velikim minusima za ptice je razdoblje gladovanja te se uspjeh preživljavanja ptica značajno smanjuje. Mnoge ptice tada ne nalaze dovoljno hrane i ugibaju. Stoga je odgovor na pitanje treba li hraniti ptice zimi naprosto DA, osobito tijekom oštrih zima. Zimsko hranjenje ptica poželjno je provoditi od prosinca do ožujka.
 |
 |
 |
