Nastavak kartiranja dunavskog vodenjaka
Veliki dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) vrsta je vodozemca koja nastanjuje različita vodena staništa kao što su močvarna područja, porječja nizinskih rijeka, rukavci, mrtvice, poplavna područja, bare, jezera, kanali i jarci do 300 metara nad morem. Ugrožena je vrsta vodozemca, a najveća ugroza im prijeti zbog nestanka prirodnih staništa.
Prirodu i dalje otkrivamo
Tijekom 2020. godine Međimurska priroda provela je 14 različitih monitoringa koji su uključivali vrste: crna žuna, gačac, crnkasta sasa, kockavica, vodozemci u migraciji, crna roda, štekavac, bijela roda, vodomar, orhideje, kiseličin vatreni plavac, pčelarica, šišmiši i jelenak.
Nježni predator, koji grize!
Bruno Schmidt stručni suradnik Udruge Hyla iz Zagreba
– Veliki dunavski vodenjak zanimljiva je vrsta vodozemca. Iako izgleda kao nježna vrsta, ako ste neoprezni ugrize vas za prst. Srećom, ugriz nije jak. Mnogo ljudi ne zna za njega. Iako je manje poznata vrsta, zbog toga nije manje značajna. Jedna je od ciljnih vrsta koju moramo prema Europskoj uniji, njihovim zakonima i direktivama pratiti i bilježiti njihovo stanje, kazao je Bruno Scmidt, mag. biol. oecol., stručni suradnik Udruge Hyla tijekom prirodoslovnog predavanja održanog online za učenike drugih razreda Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Predavanje na temu “Veliki dunavski vodenjak u Međimurju” organizirano je u suradnji s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode u utorak 10. studenoga. Gimnazijalce je uvodno pozdravila Mihaela Mesarić stručna suradnica Međimurske prirode.
Čitaj o tomeMeđimurski potoci, Edo Lukman i Cipelcug
Međimurski potoci – autor karte je Edo Lukman i družina Cipelcug
Pri spomenu imena Edo Lukman prva asocijacija je Škola animiranog filma Čakovec čiji je utemeljitelj. Čitav svoj radni vijek posvetio je širenju medijske i filmske kulture. Čakovec je upravo zahvaljujući ŠAF-u postao poznato središte dječje animirane produkcije, ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavom svijetu odakle su stizale (i još uvijek stižu) brojne vrijedne nagrade i priznanja. Lukman je sada u mirovini, pa ima više vremena za još jednu svoju strast – zavičajnu prirodu.
Čitaj o tomeIstina o šišmišima
Slijepi leteći miševi koji noću sišu krv i zalijeću se u dugu kosu djevojčica. Slažete li se i vi s navedenom tvrdnjom?
Svi šišmiši imaju oči kojima vide, a neke vrste vide jako dobro. Nisu miševi niti ptice, već su jedini sisavci koji aktivno lete. To im omogućuje letnica, kožna opna koja se proteže između produženih kosti prstiju prednjih udova te stražnjih udova, repa i tijela.
Šišmiši naših krajeva ne sišu krv, već se hrane kukcima i paucima pa tako jedan šišmiš u jednom satu može uloviti 1000 kukaca, a tijekom jedne noći može pojesti količinu plijena koja iznosi i do jedne trećine njegove mase. U tome i jest najveća važnost šišmiša naših krajeva, što kontroliraju brojnost kukaca, među kojima su komarci i brojni štetnici na usjevima. A samo tri vrste šišmiša u Južnoj Americi hrani se krvlju i to stoke.
Čitaj o tome
 |
 |
