Monitoring lastavica (Hirundo rustica) i piljaka (Delichon urbicum) u tijeku
Optimalno razdoblje za monitoring lastavica i piljaka je kraj svibnja i prva polovica lipnja. S obzirom da dijele gotovo ista staništa i gnijezde u isto vrijeme monitoring se obavlja za obje vrste istovremeno. Najčešće gnijezde u selima i manjim sredinama i to u blizini domaćih životinja. Iznimno dolaze i u gradovima. Gnijezda najčešće smještaju na razne prateće objekte, prvenstveno one u kojima borave domaće životinje ali i u garaže, nedovršene kuće i slično. Na području Međimurske županije se nalazi 12 kvadranata (1 x 1 km) na kojima se obavlja monitoring u cilju praćenja promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti lastavica i piljaka. Ove godine, uz djelatnike ustanove, u aktivnost su uključeni i volonteri.
Monitoring biljnih vrsta_crnkasta sasa i obična kockavica
Već osmu godinu uzastopno krajem ožujka i početkom travnja djelatnici Međimurske prirode provode monitoring obične kockavice (Fritillaria meleagris) i crnkaste sase (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) na području Međimurske županije. Ovogodišnji rezultati su rekordni. Zabilježili smo dosad najveći broj jedinki obiju vrsta od kad provodimo monitoring.
24. kolovoza: Dan roda
U Hrvatskoj se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda. Od sveukupno 2017. godine obiđenih 35 gnijezda na području Međimurske županije 18 ih je aktivno, a 16 s mladima. U tih 16 gnijezda nalaze se 43 mlada, a prstenovano ih je 39 (2 gnijezda su nedostupna za prstenovanje). Najvećih broj aktivnih gnijezda je u Kotoribi i to 4 te se u njima nalazi 13 mladih. Također, najviše mladih u jednom gnijezdu je 5 i to u Kotoribi na gnijezdu u ulici R. Boškovića. I podaci iz Međimurja potvrđuju kako je ova godina uspješna za bijele rode.
U nastavku iznosimo i nekoliko općenitih informacija o toj strogo zaštićenoj životinjskoj vrsti.
Bedekovićeve grabe_monitoring kiseličinog vatrenog plavca
Na području spomenika prirode Bedekovićeve grabe 2017. godine počeo se provoditi monitoring kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar). Vrsta ima visoki prioritet očuvanja jer zbog gubitka staništa nestaje diljem Europe. Stanište kiseličinog vatrenog plavca su vlažne livade koje često nestaju zbog sukcesije (tj. zaraštavanja livada) i nedostatka podzemnih voda. U Engleskoj je izumrla već 1948. godine, ali već je 1927. godine prepoznata važnost ove vrste te je nova populacija unesena iz Nizozemske. Kako se sličan scenarij ne bi dogodio i u Hrvatskoj, 2017. godine je propisan službeni monitoring program po kojem se prati ova osjetljiva vrsta.
Jelenak u šumi ČEP_I ove godine odlični rezultati
Monitoring se provodio u šumi Čep u dijelu šume starom preko 100 godina. Tijekom 20 dana krajem lipnja i početkom srpnja zabilježeno je 715 jedinki od kojih 255 u preletu. Specifičnost šume Čep je u tome što se na nekoliko lokacija mogu primijetiti hranilišta jelenka na kojem ponekad može biti i do 30 jedinki odjednom. Ove godine najveći mužjak je bio veličine 79 mm s veličinom čeljusti od 30 mm. Uz jelenka (Lucanus cervus) na području šume Čep zabilježena je još jedna Natura 2000 vrsta, a to je hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo).
 |
 |
 |
