Djedovinu treba čuvati, ali i istraživati!
Sara Janković na monitoringu leptira kiseličin vatreni plavac
Na spomen riječi “vatreni” kod većine Hrvata, osobito muškog dijela populacije, prva asocijacija je nogomet. U prirodoslovnom svijetu ovaj je epitet dio naziva dnevnog leptira prepoznatljivog pod nazivom kiseličin vatreni plavac. Dodirna točka s nogometašima je krasna vatrena narančasta boja s gornje strane krila leptira. Ovi leptiri unatoč toj vatrenoj boji pripadaju vrsti leptira plavaca.
U Hrvatskoj su strogo zaštićeni, a njihova staništa su močvarne i vlažne livade.
Monitoring pčelarice
Djelatnici Međimurske prirode su tijekom srpnja odradili monitoring pčelarice na lokacijama diljem Međimurja koja su im otprije poznata kao staništa ove vrste. Na području Međimurske županije pčelarica je relativno rijetka ptica, a poznata staništa ove vrste su na području Križovca, Peklenice, Preloga, Hlapičine… Stoga, s ciljem boljeg upoznavanja i zaštite ove prekrasne ptice, odnosno njenog staništa, apeliramo da nam javite ukoliko vam je poznata koja lokacija gniježđenja pčelarice.
ČASTAN I OPASAN POSAO RENDŽERA: – Jedan “gospodin” ganjao nas je krampom!
Velimir Bašek glavni čuvar prirode u Međimurskoj prirodi. Posao čuvanja prirode radi 10 godina
Velimir Bašek iz Nedelišća ove godine ponosno je zaokružio desetu obljetnicu rada u Međimurskoj prirodi na poziciji čuvara prirode. Kaže, rendžeri rade najljepši posao na svijetu. Ali, uz ljepotu dolazi i opasnost. Upravo se obilježavanjem Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) daje spomen čuvarima prirode koji su dali svoje živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera i to najčešće od krivolovaca. Srećom, u Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima.
– Već u prvim tjednima rada u Međimurskoj prirodi dogodila se situacija kad nas je jedan “gospodin” ganjao krampom. Zatekli smo ga na terenu u prirodi u nezakonitoj djelatnosti, a dužnost nas čuvara prirode bila je ispitati posjeduje li zakonom propisane papire za to što radi. Bilo je očito da nema jer je nakon par minuta nadglasavanja uzeo kramp u ruke i krenuo mahajući s njime za nama, prisjetio se prvih (ne)zgoda rendžer Bašek.
Čitaj o tomeU šumi Čep ovog ljeta rekordan broj volontera na monitoringu jelenka
Kako i gdje provesti toplu ljetnu večer u razdoblju od druge polovice lipnja do sredine srpnja? Odgovor zna sve veći broj znatiželjnih volontera: na monitoringu, praćenju stanja jelenka u hrastovoj šumi Čep u Općini Nedelišće. Akciju organizira već šestu godinu zaredom Javna ustanova Međimurska priroda s ciljem utvrđivanja brojnosti i stanja populacije jelenka prema propisanim nacionalnim protokolima. Osim dobre volje za ovaj poučan i zanimljiv provod u prirodi bitno je da u večeri obilaska šume nema padalina ni snažnog vjetra. Monitoring se provodi u sumrak kroz dvadeset dana kada su jelenci najaktivniji. Alatke koje se pritom koriste su pomična mjerka i anemometar, mjerač brzine vjetra i temperature.
Program monitoringa jelenka ili kako ga u Međimurju nazivaju jelenjak, hrgljoč, rogljoč ili rogač Međimurska priroda provodi već šestu godinu zaredom, a s uključivanjem volontera počelo se 2018. godine.
Ove godine odazvao se dosad rekordan broj, što Mihaela Mesarić stručna voditeljica JU Međimurska priroda tumači kao rezultat kvalitetnog i kontinuiranog rada s volonterima:
Čitaj o tomeIstina o šišmišima
Slijepi leteći miševi koji noću sišu krv i zalijeću se u dugu kosu djevojčica. Slažete li se i vi s navedenom tvrdnjom?
Svi šišmiši imaju oči kojima vide, a neke vrste vide jako dobro. Nisu miševi niti ptice, već su jedini sisavci koji aktivno lete. To im omogućuje letnica, kožna opna koja se proteže između produženih kosti prstiju prednjih udova te stražnjih udova, repa i tijela.
Šišmiši naših krajeva ne sišu krv, već se hrane kukcima i paucima pa tako jedan šišmiš u jednom satu može uloviti 1000 kukaca, a tijekom jedne noći može pojesti količinu plijena koja iznosi i do jedne trećine njegove mase. U tome i jest najveća važnost šišmiša naših krajeva, što kontroliraju brojnost kukaca, među kojima su komarci i brojni štetnici na usjevima. A samo tri vrste šišmiša u Južnoj Americi hrani se krvlju i to stoke.
Čitaj o tome
 |
 |
