Stručni skup u Međimurju: 01. lipnja

01. lipnja u Međimurju, ustanova MEĐIMURSKA PRIRODA organizira i provodi:

 

Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu: Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav (izlaganja u Križovcu, a teren diljem Međimurja); sudjeluju stručnjaci zaštite prirode iz Austrije, Albanije, Brazila, Nepala, Njemačke, Malezije, Ukrajine, Rumunjske i Hrvatske. Stručnjaci borave u Međimurju u sklopu međunarodnog studija Sveučilišta u Klagenfurtu – Upravljanje zaštićenim područjima (Management of protected areas) i izučavaju primjere dobre prakse u upravljanju zaštićenom prirodom u Međimurju.

 

RB M-D-D_znak

 

PROGRAM SKUPA (moguće manje promjene zbog vremenskih prilika):

Sat/hours

aktivnost

activity

09.15

Susret kod Mlina u Žabniku;Primjer lokalnih projekata u zaštićenom području WaterMill at Žabnik; case-study of projects in BR Mura-Drava-Danube

10.30

Centar za posjetitelje Križovec; izlaganja na temu rezervata biosfere i kratka diskusija(Golub, Mesarić, Špika, Coutihno) Visitor Center Križovec; lectures on Biosphere reserves (Golub, Mesarić, Špika, Coutihno)

13.00

Stara Mura, Miklavec (ručak) Old Mura oxbow lake (lunch)

14.30

Nastavak obilaska Rezervata biosfere Biosphere Reserve downstream

16.00

Zračna luka Pribislavec; let iznad parka za one koji to žele (na vlastiti trošak) Flight over Biosphere Reserve (optional)

18.00

Posjet vodocrpilištu u Nedelišću – primjer usluga ekosustava Watersource Nedelišće; ecosystem services example

19.00

Stablo platane u Nedelišću – razgled Platanus tree in Nedelišće

 

Molimo da Vaše sudjelovanje potvrdite e-mailom (nadzor [at] medjimurska-priroda.info) ili telefonom na 040/866-297, najkasnije do petka 31. svibnja 2013. (radi lakše organizacije logistike).

 

Istraživanje vrste DVOPRUGASTI KOZAK

Istraživanje prisutnosti i praćenje vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) 

 

Graphoderus bilineatus (Dvoprugasti kozak) pripada porodici Dytiscidae (kozaci) i vrsta je vodenog kornjaša (red Coleoptera). Tijelo je mu je široko, ovalno i najšire u zadnjoj trećini. Pronotum mu je žut i obrubljen s vrlo tankim tamnim rubovima na prednjoj i stražnjoj strani, što ga razlikuje od ostalih sličnih vrsta ovog roda. Mužjaci na prednjim nogama imaju prijanjalke koje imaju ulogu tijekom razmnožavanja. Graphoderus bilineatus je predatorska vrsta koja se hrani ličinkama ostalih kukaca i malim rakovima. Odrasle jedinke su odlični plivači, a usred nepovoljnih uvjeta mogu migrirati do drugih vodenih površina. Najveća aktivnost odraslih jedinki u Hrvatskoj zabilježena je od početka svibnja do kraja srpnja.

graphoderus bilineatus 1

 Sl. 1. Dvoprugasti kozak
(snimila: M. Temunović)

Staništa na kojima se pojavljuje vrsta Graphoderus bilineatus pripadaju tipu stalnih i povremenih stajaćica. U ovu grupu staništa pripadaju plitka slatkovodna jezera, mrtvaje, riječni rukavci, bare, lokve, ribnjaci, kanali, tzv. „materijal grabe“ (specifična staništa antropogenog porijekla nastala iskopavanjem materijala za gradnju nasipa, a čije zajednice sliče prirodnim staništima), te poplavne livade. Vrsta preferira pliće osunčane stajaćice trajnijeg karaktera sa s prozirnom vodom, blago položenih obala obraslih vegetacijom, te prisutnom bogatom makrofitskom vegetacijom.

Graphoderus bilineatus je ugrožena NATURA 2000 vrsta (nalazi se na Dodatku II i Dodatku IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore), a navedena je i u Dodatku II Bernske Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Prema IUCN-ovom crvenom popisu ova vrsta je globalno ugrožena i nalazi se u kategoriji osjetljiva (VU), što znači da postoji visoki rizik od izumiranja.

Unatoč relativno širokoj distribuciji, ova vrsta je u potpunosti nestala ili je u značajnom opadanju brojnosti u većem dijelu svog europskog areala. Na području srednje i južne Europe populacije ove vrste se iznimno rijetko pronalaze, a stanje u većini europskih zemalja je ocjenjeno kao „nepovoljno“. Razlozi ugroženost ove vrste su promjene u vodnom režimu (odvodnjavanje, regulacija vodotoka i dr.), različite fizičke promjene pod utjecajem čovjeka npr. zatrpavanje i zagađenje malih vodenih površina ili prirodno zaraštavanje, osobito manjih močvarnih staništa. Još jedan od važnijih razloga ugroženosti je i eutrofikacija, kao proces obogaćivanja vode nutrijentima uslijed čega vodene površine ubrzo zaraštavaju, te naposljetku presuše. Kao jedan od vrlo vjerojatnih razloga opadanja brojnosti ove vrste navedena je i prevelika gustoća populacija riba koje se njome hrane.

Godine 2010. Udruga BIOM započela je sa sustavnim istraživanjem prisutnosti i praćenjem vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) u poplavnim i močvarnim staništima kontinentalne Hrvatske. Tijekom tri godine uspješno provedenog projekta istraženo je u Hrvatskoj preko 100 različitih postaja (vodenih staništa), a vrsta je dosad zabilježena na ukupno 7 lokaliteta i 25 postaja na područjima: Lonjsko polje, Odransko polje, Sunjsko polje, Kopački rit, Donji tok Drave, Dunav sjeverno od Kopačkog rita i Dunav – Vukovar. Cilj je nastaviti s kartiranjem i praćenjem ove ugrožene vrste i prateće faune vodenih kornjaša na potencijalnim pogodnim staništima kako bi se procijenilo stvarno područje rasprostranjenosti vrste u Hrvatskoj koje je do sad nepoznato, kao i trend promjene u dinamici populacija. Ovi podaci nužni su za učinkovitiju zaštitu ove izrazito ugrožene vrste.

Tijekom 2013. godine istraživanje se provodi na novim, dosad još ne istraženim lokalitetima na području rijeke Mure od slovenske granice do ušća Mure u Dravu, te uz srednji tok rijeke Drave. Na ovom području svaka pogodna postaja obići će se najmanje dva puta tijekom 2013. godine u periodu od svibnja do kraja srpnja, uključujući preliminarni obilazak terena i odabir postaja u suradnji sa Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode te Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Virovitičko-podravske županije.

Istraživanje_za web

Sl. 2.  Terenski obilazak lokaliteta na području rijeke Mure
(snimio: Z. Varga)

Voditeljice projekta:

Martina Temunović, dipl.ing.biol.

mr. sc. Nataša Turić

Nositelj projekta:
Udruga BIOM
Preradovićeva 34
10 000 Zagreb

e-mail: info@biom.hr

www.biom.hr

Suradnici na projektu:

Edin Lugić, prof. biol., Petra Kutleša, Msc.biol., Matija Andrić, prof. biol., Tomislav Hudina, Krešimir Mikulić, dipl.ing.biol, Goran Vignjević, prof. biol.

Projekt je financiran od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskih voda.

18. travnja: 12 godina zaštite ZKRM

Na dan 18. travnja 2001. godine, Skupština Međimurske županije proglasila je zaštićenim ZNAČAJNI KRAJOBRAZ RIJEKE MURE (ZKRM), čime je zapravo pokrenuta i moderna zaštita prirode u Međimurju.

Ta je odluka bila prekretnica u odnosu Međimurja prema prirodnoj baštini, jer je po prvi puta u povijesti Međimurja zaštićenim proglašen veći predio odnosno područje, a ne tek pojedinačno stablo ili spomenik parkovne arhitekture.

U međuvremenu je 2006. godine osnovana i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije, koja se do današnjeg dana značajno ekipirala te ispunjava zadaće iz Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).

U veljači 2011. godine, ZKRM postao je sastavni dio Regionalnog parka MURA-DRAVA čime je dodatno potvrđena njegova vrijednost u smislu bogatstva biološke i krajobrazne raznolikosti. Regionalnim parkom u Međimurskoj županiji također upravlja Javna ustanova “Međimurska priroda” sa sjedištem u Križovcu.

 

Inače, 18. travnja se obilježava i kao MEĐIMURSKI DAN RIJEKE MURE. Tu inicijativu pokrenula je udruga ZEO NOBILIS,  a nastavila Javna ustanova “Međimurska priroda!

 

Dan Mure_18 travnja_jpeg

MURA: visoki vodostaj 2012.

Zbog svojeg kišno-ledenjačkog vodnog režima, rijeka Mura obično doseže visoke vodostaje u srpnju ili kolovozu, ovisno o količini padalina u Austriji i Sloveniji, te ovisno o brzini topljenja leda u izvorišnom dijelu rijeke tijekom ljeta.

 

Ove godine, visoki vodostaji zabilježeni su u srpnju, pa je Mura opet dobila medijsku pažnju u informativnim emisijama nacionalnih TV-kuća. Pritom se nijedan novinar nije sjetio spomenuti činjenicu da je Mura sastavni dio Regionalnog parka Mura-Drava, kao i novoproglašeni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav (by UNESCO). U fokusu interesa je, dakako, bio utjecaj velike količine vode na ljudska naselja uz Muru. To dokazuje potrebu rada na popularizaciji ovih činjenica, jer da se nešto slično događalo unutar Kopačkog rita ili Lonjskog polja, činjenica zaštite prirode sigurno bi bila spomenuta.

 

 

Djelatnici Javne ustanove MEĐIMURSKA PRIRODA svakodnevno su bili na terenu i pratili razvoj događaja. Stanje na terenu zabilježeno je na stotinu fotografija, a stručne službe ustanove analizirale su utjecaj visoke vode na određene biotope unutar Regionalnog parka.

 

Završna vijest iz lokalnih novina: http://www.mnovine.biz/novo/index.php?option=com_content&view=article&id=13988:ukidaju-se-izvanredne-mjere-obrane-od-poplave-na-muri&catid=314:aktualno&Itemid=457

 

 

 

 

 

 

Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa „Čovjek i biosfera“ održanoj od 9. do 13. srpnja 2012. u sjedištu UNESCO-a u Parizu proglašen je hrvatsko – mađarski prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav. Ovo je drugi hrvatski rezervat biosfere, nakon planine Velebit koji je postao dio ove svjetske mreže davne 1977. godine.

Prostor ovog prvog hrvatskog prekograničnog rezervata biosfere obuhvaća u našoj zemlji čitave tokove rijeke Mure i Drave koji su od veljače prošle godine zaštićeni u kategoriji regionalnog parka, rijeku Dunav te Park prirode Kopački rit. Proteže se kroz 6 sjevernih županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) na površini od 395 860,7 ha. U Mađarskoj također, obuhvaća prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a uključuje mađarska područja Natura 2000 i nacionalni park Dunav – Drava. Tokovi ovih rijeka i njihova poplavna područja su ujedno dio ekološke mreže RH, kao važna područja za divlje svojte i stanišne tipove te kao međunarodno važna područja za ptice, a također uvrštena su i u hrvatski prijedlog europske ekološke mreže Natura 2000.

Slika 1. Protezanje rezervata biosfere

Zone rezervata biosfere

Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane zone:

  1. Područje jezgre (core area) – zakonski dugoročno zaštićeno područje u skladu s ciljevima zaštite rezervata biosfere te dovoljno veliko kako bi ispunilo tražene ciljeve
  2. Utjecajno područje (buffer area ) – ova zona mora biti jasno razgraničena te mora okruživati ili se nastavljati na područje jezgre. U njoj se mogu odvijati samo aktivnosti usklađene s ciljevima zaštite
  3. Prijelazno područje (transition area) – vanjsko prijelazno područje na kojem se potiče održivi razvoj i korištenje prirodnih dobara

Područje jezgre (core area)

Područje jezgre rezervata obuhvaća poplavna područja rijeka Mure, Drave i Dunava koja su u najvećoj mjeri obuhvaćena nasipima za obranu od poplava, a također sadrži i neka manja odvojena područja jezgre (odvojeni stari rukavci, ribnjaci, male močvare).

Sadržano je unutar regionalnog parka Mura – Drava i Parka prirode Kopački rit te unutar granica većih područja ekološke mreže RH: “HR500013 Šire područje Drave”, “HR2000364 Mura” i unutar 4 velika međunarodno važna područja za ptice: “HR1000013 Dravske akumulacije”, “HR1000014 Gornji tok Drave”, “HR1000015 Srednji tok Drave” i “HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje”.

Područje jezgre također u potpunosti sadrži 41 područje Nacionalne ekološke mreže važno za divlje svojte i stanišne tipove te 4 međunarodno važna područja za ptice

  Croatia (ha) Hungary (ha) Total (ha) Per zone
Croatia Hungary
Core area: 66588 30551 97139 69% 31%
Buffer zone: 85098 26688 111786 76% 24%
Transition area: 244175 178504 422678 58% 42%
Total: 395861 235743 631603 63% 37%

Tablica 1. Površine pojedinih zona rezervata biosfere

Temeljne funkcije rezervata biosfere

Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju:

  • Zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa
  • Razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv
  • Logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja

11. srpnja 2012. Proglašen rezervat biosfere MURA-DRAVA-DUNAV

11. srpnja 2012.

 

Nakon što je 2001. godine proglašen zaštićenim značajni krajobraz rijeke MURE, 2011. godine Regionalni park Mura-Drava, u srpnju 2012. bilježimo još jedan povijesni datum vezan uz zaštitu prirode Međimurja i Republike Hrvatske.

 

Prenosimo sa stranica www.dzzp.hr

 

Nakon više od 30 godina, proglašen je drugi rezervat biosfere u Hrvatskoj (nakon planine Velebit 1977. godine). Površina rezervata u Hrvatskoj iznosi 395 860,7 ha i proteže se kroz 6 sjevernih hrvatskih županija. Obilježava ga veliko bogatstvo i raznolikost vodenih i močvarnih staništa (sprudovi, mrtvi rukavci, strme obale, poplavne šume i dr.) te biljnih i životinjskih vrsta posebice ptica i riba.

Zaštita u kategoriji rezervata biosfere u Hrvatskoj temelji se na Regionalnom parku Mura – Drava i Parku prirode Kopački rit te ekološkoj mreži RH. Pristupanjem UNESCO-voj mreži rezervata biosfere, prepoznata je izuzetna prirodna vrijednost ovog prostora na svjetskoj i europskoj razini. Stručnu podlogu za Regionalni park Mura – Drava i nominacijski materijal za rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav izradio je Državni zavod za zaštitu prirode,  a nominacijski proces i međunarodnu suradnju provelo je i koordiniraoi  Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz podršku Hrvatskog odbora za UNESCO-v MAB program.

Svaki rezervat biosfere treba ispuniti tri funkcije koje se međusobno nadopunjuju: zaštitnu funkciju, razvojnu funkciju i logističku funkciju. Rezervati biosfere su međunarodno priznati oblik zaštite koji promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode odnosno pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.

 

Više o tome i na: http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=12722

 

Spust murskih ladji 2012.

Kroz područje Regionalnog parka MURA-DRAVA na području Međimurske županije, proteklog je vikenda (30. lipnja i 01. srpnja) održan sada već tradicionalni SPUST MURSKIH LADJI.

 

Osim direktne rekreacije sudionika, svrha spusta je i skretanje pozornosti javnosti na prirodne ljepote i vrednote ovog zaštićenog područja za koje je u tijeku i nominacija u postupku proglašenja Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. To je posebno važno u ovom trenutku kada se u Sloveniji najavljuju gradnje hidroelektrana na Muri, što nikako nije u skladu sa smjernicama očuvanja prirode Europske unije, posebno nije u skladu sa zaštitom unutar NATURA2000 područja.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

U dane 12. i 13. lipnja 2012. godine, u Kopačkom ritu održat će se drugi sastanak međunarodne radne skupine za uspostavu prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, u organizaciji WWF-a.

 

Između brojnih udruga i ustanova, na sastanku će nazočiti i ravnatelj Javne ustanove MEĐIMURSKA PRIRODA, te će pritom predstaviti ostvarenja ustanove u dosadašnjem upravljanju Regionalnim parkom Mura-Drava na području Međimurske županije.

NAJAVA: Izložba Gorana Šafareka

Nastavljajući promociju činjenice proglašenja Regionalnog parka Mura-Drava, organiziramo IZLOŽBU fotografija poznatog i priznatog autora Gorana Šafareka (1977.), svjetskog putnika rodom iz Koprivnice.

 

 

Svakako dođite u Sveti Martin na Muri, u utorak 25. listopada u 18.00 sati, jer Šafarekove fotografije su neponovljivi prikaz područja Regionalnog parka Mura-Drava u vremenu i prostoru u kojem svi skupa živimo.

 

Nakon otvorenja IZLOŽBE, odmah u 19.00 sati u istim prostorima slijedi stručno predavanje:

 

NAJAVA: Izložba i predavanje Ljudevita Marđetka povodom godine šuma

U sklopu projekta “Šumsko blago u Regionalnom parku Mura-Drava“, Javna ustanova priprema izložbu fotografija i predavanje gospodina Ljudevita Marđetka, umirovljenog profesora iz Čakovca. Izložba će biti popraćena prikladnom knjižicom i plakatom koji će svoje mjesto zasigurno pronaći u brojnim školama i javnim prostorima.

 

Ljudevit Marđetko je direktni potomak (unuk i praunuk) lugara grofova Feštetića koji su gospodarili međimurskim šumama u ključnom trenutku transformacije međimurskog krajobraza od šumskog prema agrarnom, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Marđetko u svojem posjedu ima vrijedne fotografije iz tog vremena, ali – još važnije – živa sjećanja na svoje pretke i njihove priče iz tog vremena.

 

 

Otvorenje IZLOŽBE će biti u UTORAK 18. listopada 2011. godine s početkom u 18.00 sati u Centru za posjetitelje u Križovcu, kojom prilikom će autor održati i prigodno predavanje. Stoga, ako vas zanima kako je izgledalo vrijeme u kojem su međimurske šume doživjele svoj sumrak, a Međimurje dotad neviđenu deforestaciju, svakako dođite u Križovec.