Svjetski dan rendžera
Svake godine 31. srpnja u svijetu se obilježava Svjetski dan rendžera u spomen na sve rendžere koji su stradali obavljajući svoje dužnosti. Osim toga, slavimo rendžere i njihov posao zaštite svjetske prirodne i kulturne baštine.
ČASTAN I OPASAN POSAO RENDŽERA: – Jedan “gospodin” ganjao nas je krampom!
Velimir Bašek glavni čuvar prirode u Međimurskoj prirodi. Posao čuvanja prirode radi 10 godina
Velimir Bašek iz Nedelišća ove godine ponosno je zaokružio desetu obljetnicu rada u Međimurskoj prirodi na poziciji čuvara prirode. Kaže, rendžeri rade najljepši posao na svijetu. Ali, uz ljepotu dolazi i opasnost. Upravo se obilježavanjem Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) daje spomen čuvarima prirode koji su dali svoje živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera i to najčešće od krivolovaca. Srećom, u Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima.
– Već u prvim tjednima rada u Međimurskoj prirodi dogodila se situacija kad nas je jedan “gospodin” ganjao krampom. Zatekli smo ga na terenu u prirodi u nezakonitoj djelatnosti, a dužnost nas čuvara prirode bila je ispitati posjeduje li zakonom propisane papire za to što radi. Bilo je očito da nema jer je nakon par minuta nadglasavanja uzeo kramp u ruke i krenuo mahajući s njime za nama, prisjetio se prvih (ne)zgoda rendžer Bašek.
Čitaj o tome11. srpnja: Osam godina RB Mura-Drava-Dunav
Prije osam godina, točnije 11. srpnja 2012. godine, UNESCO je proglasio prekogranični REZERVAT BIOSFERE MURA-DRAVA-DUNAV. Time je Međimurje sa svojim prirodnim vrijednostima svrstano na međunarodnu listu onih područja gdje je moguće istovremeno očuvati prirodu i ostvariti lokalni održivi razvoj. Već u prvim godinama nakon proglašenja, taj brand donio nam je dodatne bodove u vrednovanju prijavljenih projekata.
20. svibnja: Svjetski dan PČELA
UN je prepoznao važnost pčela u ekosustavu te je 20. svibnja proglasio Svjetskim danom pčela. Važnost pčela i pčelarstva posebno do izražaja dolazi tijekom posljednjih desetljeća kad su klimatske promjene uzele maha diljem svijeta, a nismo ostali pošteđeni niti mi iz Horvatskog cvetnjaka. O tome pitajte bilo kojeg pčelara, jer njihov rad pruža uvid u jedan od najboljih indikatora promjena u prirodi.
Čitaj o tomeDan planeta Zemlje – učinite mnogo s malo dobre volje
Engleska poslovica “No man is an island” (Nijedan čovjek nije otok) potvrđuje se ovih dana na svim meridijanima i paralelama. Gotovo da nema kutka zemaljske lopte u koji se nije ušuljao zloglasni koronavirus. Stigao je i do domorodačkih plemena Amazone. Tako je malen i nevidljiv, a tako opak i smrtonosan. Korona je ljudski rod podsjetila kako nijedan čovjek nije otok, kako nije jedinka koja može biti i živjeti sama za sebe. Svi smo mi dio kontinenta i dio Zemlje na kojoj živimo sa svakodnevnim radostima i ugrozama. Usred korone Zagreb je doživio potres, jug i istok SAD-a pogodila je snažna oluja, nedavni požar na Dinari uništio je dio njezine flore i faune, u Međimurju je mraz ovog proljeća nanio velike štete voćarima. Broj preminulih uslijed zdravstvenih komplikacija izazvanih korona virusom iz dana u dan sve je veći. Upravo u takvom do nedavno nezamislivom ozračju svjetske pandemije stigao je i Dan planeta Zemlje (22. travnja).
 |
 |
