Ljubav prema Muri u doba korone
Dana 18. travnja 2001. godine Skupština Međimurske županije zaštitila je širi prostor uz rijeku Muru kao Značajni krajobraz te na taj dan obilježavamo Međimurski dan rijeke Mure. Iako se rijeka Mura štiti kao prostor od kojeg imamo višestruke koristi u ovo vrijeme izolacije uviđamo i pomalo zaboravljenu važnost prirodnih prostora, a to je da nam pružaju prostor za rekreaciju, odmor i danas posebno važno: mjesto gdje se možemo izdvojiti.
Rekordnih 700 sudionika na Hodnji uz Muru u Podturnu!
Proljetni ugođaj nagradio je sve sudionike ovogodišnje Hodnje uz Muru. Odazvao ih se rekordan broj od čak 700 hodača čemu je zasigurno kumovala sunčano i ugodno nedjeljno prijepodne. Domaćin ovog međunarodnog pohoda bila je Međimurska priroda u suradnji s općinom Podturen. Prvi Pohod uz Muru s ciljem očuvanja njezinog prirodnog toka i bioraznolikosti te sprječavanja gradnje hidroelektrana na njezinom toku organiziran je 1999. godine. Pohod se održava simbolično uz 2. veljače, Svjetski dan močvarnih (vlažnih) staništa .
Hodnja je krenula iz Društvenog doma u Podturnu gdje su prigodne govore održali načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, Bernard Wieser iz Austrije, Stanka Dešnik iz Slovenije i Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove Međimurska priroda. Osim iz Međimurja i obližnjih županija na Hodnju je stiglo sto hodača iz Austrije, zatim brojni ljubitelji i zaštitari prirode iz Slovenije i Mađarske, također planinari iz Zagreba, Varaždina, te predstavnici domaćih planinarskih društava PK Extrem, PD Bundek, HPD Međimurje i PD Prelog.
Čitaj o tomeGrabežljivci u prirodi
Eja močvarica, foto: Silvio Benč
Jastreb, škanjac, vidra, štuka, šišmiš, pauk, zmija, vuk. Navedene životinje bilo da su male ili velike; s dlakom, ljuskama ili dlačicama; svi su oni grabežljivci. Grabežljivci ne moraju biti veliki poput tigra ili lava da bi bili važna karika u prirodi. Čak i najmanji grabežljivci poput pauka igraju veliku ulogu u regulaciji broja kukaca u prirodi. Pričamo li o zaštićenim vrstama gotovo sve vrste grabežljivaca su stavljene na popis zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Čudno, zar ne? Ipak bi grabežljivci trebali biti strašne, krvoločne i nenadmašno najjače životinje u prirodi.
Čitaj o tomeRijeke i klimatske promjene
Prosječne godišnje temperature rastu diljem svijeta, a ne samo u Međimurju. Naime, čovječanstvo je u posljednjih 150 godina povisilo razine ugljičnog dioksida za 40 %. Što su dosad nezabilježene razine u posljednjih 400 000 godina! Posljedice već i danas možemo osjetiti. Ovdje se ne radi samo o povećanju prosječnih godišnjih temperatura, o najvišim zabilježenim temperaturama, o topljenju leda na polovima.Globalno zatopljenje ne znači da ćemo ispijati kavice na suncu u studenom ili da ćemo brže izgorjeti na suncu kada se sunčamo na plaži. Ovdje se radi i o novim ekstremima koje možemo očekivati narednih godina.
20.10.2019. Međunarodni dan krajobraza
Dana 20. listopada 2019. godine, obilježava se treći Međunarodni dan krajobraza Vijeća Europe na temu “KRAJOBRAZ I VODA“. Znate li što je krajobraz? Najjednostavnija definicija opisuje krajobraz kao fizionomiju geografskog okoliša. Pojam kulturni krajobraz odnosi se na krajobraz koji je izmijenio čovjek slijedom civilizacijskog razvoja. Kulturni krajobrazi iznimno su dinamični i prolazni sustavi – trenutačno svjedočimo dramatičnim promjenama krajobraza. Procesi konzumacije i globalizacije krajobraza vrlo su značajni u XXI. stoljeću. Faktori koji utječu na evoluciju krajobraza su prirodni (geološka osnova, reljef, klima, vode, tlo, biljni i životinjski svijet), povijesni i politički (ratovi, politički odnosi, administrativni ustroj, pravni ustroj), socioekonomski (oblici naselja, posjednička struktura, društveni odnosi, turizam), kulturni (stilovi u arhitekturi, znanstvena dostignuća, tehnološke inovacije, tradicija, uzorci ponašanja, običaji, navike, religija) i civilizacijski (postupni gubitak kontakta s prirodnim okolišom, potpuna ovisnost o tehnologiji).
 |
 |
