Grabežljivci u prirodi
Eja močvarica, foto: Silvio Benč
Jastreb, škanjac, vidra, štuka, šišmiš, pauk, zmija, vuk. Navedene životinje bilo da su male ili velike; s dlakom, ljuskama ili dlačicama; svi su oni grabežljivci. Grabežljivci ne moraju biti veliki poput tigra ili lava da bi bili važna karika u prirodi. Čak i najmanji grabežljivci poput pauka igraju veliku ulogu u regulaciji broja kukaca u prirodi. Pričamo li o zaštićenim vrstama gotovo sve vrste grabežljivaca su stavljene na popis zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Čudno, zar ne? Ipak bi grabežljivci trebali biti strašne, krvoločne i nenadmašno najjače životinje u prirodi.
Čitaj o tomeRijeke i klimatske promjene
Prosječne godišnje temperature rastu diljem svijeta, a ne samo u Međimurju. Naime, čovječanstvo je u posljednjih 150 godina povisilo razine ugljičnog dioksida za 40 %. Što su dosad nezabilježene razine u posljednjih 400 000 godina! Posljedice već i danas možemo osjetiti. Ovdje se ne radi samo o povećanju prosječnih godišnjih temperatura, o najvišim zabilježenim temperaturama, o topljenju leda na polovima.Globalno zatopljenje ne znači da ćemo ispijati kavice na suncu u studenom ili da ćemo brže izgorjeti na suncu kada se sunčamo na plaži. Ovdje se radi i o novim ekstremima koje možemo očekivati narednih godina.
20.10.2019. Međunarodni dan krajobraza
Dana 20. listopada 2019. godine, obilježava se treći Međunarodni dan krajobraza Vijeća Europe na temu “KRAJOBRAZ I VODA“. Znate li što je krajobraz? Najjednostavnija definicija opisuje krajobraz kao fizionomiju geografskog okoliša. Pojam kulturni krajobraz odnosi se na krajobraz koji je izmijenio čovjek slijedom civilizacijskog razvoja. Kulturni krajobrazi iznimno su dinamični i prolazni sustavi – trenutačno svjedočimo dramatičnim promjenama krajobraza. Procesi konzumacije i globalizacije krajobraza vrlo su značajni u XXI. stoljeću. Faktori koji utječu na evoluciju krajobraza su prirodni (geološka osnova, reljef, klima, vode, tlo, biljni i životinjski svijet), povijesni i politički (ratovi, politički odnosi, administrativni ustroj, pravni ustroj), socioekonomski (oblici naselja, posjednička struktura, društveni odnosi, turizam), kulturni (stilovi u arhitekturi, znanstvena dostignuća, tehnološke inovacije, tradicija, uzorci ponašanja, običaji, navike, religija) i civilizacijski (postupni gubitak kontakta s prirodnim okolišom, potpuna ovisnost o tehnologiji).
Bijela roda u fokusu Međimuraca – izložbe i predavanja
Kako bi bijele rode bile što više u fokusu Međimuraca proveden je natječaj za najbolju fotografiju bijele rode čije rezultate možete doživjeti na putujućoj izložbi. Pozivamo Vas na izložbu najboljih fotografija bijele rode u 2019. godini, a uz izložbu ćemo održati i predavanja o ovoj zanimljivoj vrste te Vas informirati kako se možete uključiti u njezinu zaštitu. Svi sudionici predavanja dobit će na poklon i najnoviju knjigu o bijeloj rodi u Međimurju.
Izložbu i predavanja najavljujemo za slijedeće termine:
- Nedjelja 15. rujna 2019. u 15 sati u Kotoribi u sklopu manifestacije Dani Kotoribe.
- Srijeda 18. rujna 2019. u 19 sati u Muzeju Croata insulanus Grada Prelog. Izložba će se moći razgledati do 25. rujna 2019.
11. srpnja: Sedam godina RB Mura-Drava-Dunav
Prije sedam godina, točnije 11. srpnja 2012. godine, UNESCO je proglasio prekogranični REZERVAT BIOSFERE MURA-DRAVA-DUNAV. Time je Međimurje sa svojim prirodnim vrijednostima svrstano na međunarodnu listu onih područja gdje je moguće istovremeno očuvati prirodu i ostvariti lokalni održivi razvoj. Već u prvim godinama nakon proglašenja, taj brand donio nam je dodatne bodove u vrednovanju prijavljenih projekata.
 |
 |
