Profesor Grković prvi u Hrvatskoj s učenicima izrađivao kućice za šišmiše
Profesor Grković umirovljeničke dane provodi planinareći. Nedavno je bio sudionik i vodič na Trećem Pohodu na Mohokos u organizaciji Planinarskog kluba Extrem Čakovec
Profesor Đorđe Grković iz Čakovca osam je godina u mirovini. Dugi niz godina aktivno se bavi planinarenjem i prigodom nedavnog planinarskog druženja po međimurskim bregima evocirali smo njegove školske uspomene. Kazao nam je kako često poseže za školskim fotografijama nastalim na satovima tehničke kulture u osnovnoj školi. Između ostalog, u svom radnom vijeku radio je i u Centru za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, gdje su tijekom 1999. godine na satovima tehničke kulture prvi u Hrvatskoj počeli raditi i postavljati kućice za šišmiše.
Čitaj o tomeNoć ima uši!
Spremni ste za Noć šišmiša?
Zapliću se u kosu? Piju krv? Imaju veze s miševima? Ne, ne, ne…To su tek predrasude o šišmišima, letećim sisavcima. Optuženi su i kao krivci za Covid 19. Jesu li ili nisu, saznajte u zanimljivom članku autorice Ivane Rojko OVDJE. Sve europske vrste šišmiša su kukcojedi. Šišmiš prosječne veličine tijekom jedne noći pojede čak više tisuća kukaca. U svijetu sisavaca jedinstveni su zbog sposobnosti leta. Za orijentaciju i lov koriste eholokaciju, ali i vid koji je prilagođen malom intenzitetu i količini svjetlosti. Njihov izmet je koristan kao izvrsno i skupocjeno eko gnojivo.
Čitaj o tomeJesu li šišmiši krivci za COVID-19?
Od same pojave novog koronavirusa nagađa se odkud se taj virus stvorio i odkud je zapravo došao. Zar je moguće da je takva pandemija nastala samo iz prirode? Iako znanstvenici već godinama upozoravaju na mogućnost pojave pandemije zbog neodgovornog ponašanja prema prirodi i bioraznolikosti, poduzeli su se tek mali pomaci prema sprječavanju gubitka prirodnih vrijednosti. Nažalost, kao glavne krivce za COVID-19 uglavnom se navode šišmiši i u posljednje vrijeme su na vrlo lošem glasu. Nekako kao da su ljudi zaboravili da šišmiši imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu, te da je njihovo očuvanje važno i za našu poljoprivredu, šumarstvo, ali i za naše zdravlje.
Što šišmiši rade u ovo doba godine?
Krajem kolovoza i početkom rujna već se tradicionalno diljem Hrvatske i svijeta obilježava Međunarodna noć šišmiša. To je kampanja koja se obilježava od 1997. godine pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS ). Hrvatska je članica Sporazuma od 2000. godine. Kroz razne događaje (interaktivne radionice, predavanja, izložbe, šetnje) prenosi se znanje o šišmišima, njihovom načinu života, navikama i potrebama različitih vrsta šišmiša te njihovoj važnoj ulozi u ekosustavima, kao i o potrebi njihova očuvanja i zaštite.
Monitoring šišmiša u nadzemnim objektima Međimurja
Druga polovica lipnja vrijeme je kada obavljamo terenske obilaske nadzemnih objekata na području Međimurske županije u kojima su ranijim istraživanjima zabilježeni šišmiši i porodiljne kolonije. Time se nastavlja sustavno praćenje stanja šišmiša u tim objektima. Ukoliko znate za prisutstvo šišmiša na Vašem tavanu ili objektima u Vašoj okolici molimo Vas da nam iste javite e-poštom na kontakte ustanove te time pridonesete njihovu očuvanju. U nastavku donosimo nekoliko fotografija šišmiša snimljenih prilikom monitoringa.
 |
 |
