Noć šišmiša

I ove se godine zadnjeg vikenda u kolovozu (25. i 26.08.) pod okriljem EUROBATS sporazuma obilježava noć šišmiša. Godine 2011. i 2012.  su pod pokroviteljstvom UN-ovog Programa za okoliš (UNDP) i Konvencije o migratornim vrstama  proglašene Godinama šišmiša pa noć šišmiša nema samo europski nego i međunarodni karakter te se obilježava kao 16. Međunarodna noć šišmiša (16th International Bat Night).

Na svijetu ima više od 1150 vrsta, od kojih je 177 ugroženo, čak 204 vrste nisu dovoljno poznate, a pet ih se vodi kao izumrle. Republika Hrvatska jedna je od najbogatijih faunom šišmiša gdje je zabilježeno 35 vrsta šišmiša koji su svi strogo zaštićene zavičajne divlje svojte temeljem Zakona o zaštiti prirode, odnosno Pravilnika o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. U Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske nalazi se 17 vrsta šišmiša od kojih se jedna vrsta smatra regionalno izumrlom, tri su ugrožene, tri su rizične, pet je nedovoljno poznatih vrsta i pet potencijalno ugroženih, tako da se za 50 posto vrsta na teritoriju Hrvatske moraju primijeniti različite aktivnosti vezane uz zaštitu, praćenje i promatranje.

Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava – bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju mnogih biljaka koje cvatu noću i kontroliranju brojnosti noću aktivnih kukaca te su tako pokazatelj zdravlja okoliša. Važnost šišmiša u biološkoj kontroli kukaca postaje očita ako se uzme u obzir da jedan šišmiš u jednom satu može uloviti 500-1000 kukaca, a tijekom jedne noći može pojesti količinu plijena koja iznosi i do jedne trećine njegove mase tijela. Šišmiše ugrožava gubitak skloništa i lovnog staništa, premazivanje drvne građe na krovištima sa kemikalijama koje su otrovne, upotreba pesticida, smanjivanje količine kukaca kojima se šišmiši hrane, turističko korištenje špilja, uznemiravanje porodiljnih i zimskih kolonija, vjetroelektrane, isušivanje vodenih površina i onečišćivanje voda.

Kao što smo već obavještavali, i ove godine se nastavljaju istraživanja šišmiša na području Međimurske županije.  Istraživanja provodi Marina Kipson sa suradnicima, a Ustanova planira nakon otvorenja obnovljenog Centra za posjetitelje u Križovcu održati više aktivnosti na temu šišmiša s ciljem predstavljanja rezultata istraživanja i podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša.