Dana 7. listopada 2014. godine na području Međimurja, između rijeke Mure i umjetnog jezera, pronađen je primjerak koljuške (Gasterosteus aculeatus). Jedinka je pronađena u maloj lokvi promjera 30 cm koja je bila ispunjena vodom. Pronalazak ove jedinke je prvi zabilježeni nalaz te vrste u dunavskom slijevu na prostoru Republike Hrvatske. Poznato je da su koljuške prisutne u porječju rijeke Mure u Sloveniji. Najbliži nalaz zabilježen je kod naselja Bunčani i Veržej, udaljenih oko 15 km uzvodno od slovensko-hrvatske granice odnosno oko 30 km od lokaliteta pronalaska u Hrvatskoj.
Tri tjedna prije pronalaska koljuške, 15. rujna 2014. godine zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure od kad postoje mjerenja koji je iznosio 536 cm (u Murskom Središću). Ako uzmemo u obzir ovakav događaj i opis mikrolokacije sasvim je jasno da je pronađena jedinka bila donešena velikim vodenim valom iz Slovenije, a tu se zatekla nakon povlačenja rekordno visokih voda. Postavlja se pitanje da li i u okolici pronalaska postoji još jedinki ove vrste. Uzevši u obzir okolna staništa i biologiju vrste, moguće je da će prilikom budućih ihtioloških istraživanja na ovom prostoru biti još nalaza ove vrste.
Koljuška (Gasterosteus aculeatus) je po izgledu lako prepoznatljiva. Tijelo je izduženo i bočno spljošteno. Ispred dorzalne peraje ima tri bodlje, jednu bodlju u analnoj peraji i po jednu u prsnim perajama. Duž bokova tijela ljuske tvore ploče. Ovaj sustav bodlji i ploča služi kao obrambeni kompleks protiv predatora. Hrani se gotovo isključivo malim vodenim beskralješnjacima kao što su kukci, račići i trzalci te malim ribama. Životni vijek se razlikuje ovisno o geografskom položaju, ali u pravilu ne prelazi četiri godine. Može narasti do 10 cm, ali je najčešće velika oko 6 cm. Zanimljiva je činjenica da je somatski rast koncentriran u dva perioda u godini. Jedan u proljeće i rano ljeto, a drugi u jesen i zimi. Tijekom ljeta vidljiv je jasan prekid rasta jedinki. Pretpostavlja se da je ovakvo ponašanje odgovor na stresne okolišne čimbenike kada u ljetnim mjesecima mediteranske klime temperatura vode često prelazi 25ºC, a otopljenog kisika ima jako malo. Spolno su zrele nakon jedne godine života, a u vrijeme mrijesta mužjacima trbušna strana postaje obojana jarko narančasto do crveno dok su bokovi i oči plave ili zelene boje. Mrijest započinje iznad temperature od 12ºC i obično traje od travnja do lipnja. Tada su mužjaci vrlo teritorijalni i grade gnijezdo na dnu plićaka ili ga ponekad pričvršćuju za podvodno bilje. Naprave malu udubinu u sedimentu u koji unose biljni materijal poput filamentoznih algi koje nakon donošenja lijepe sekretom iz bubrega kako bi oblikovali gnijezdo. Nekoliko ženki sudjeluje pojedinačno u mrijestu koje odlaze neposredno nakon postavljanja 60 do 400 jajašca u gnijezdo. Mužjaci čuvaju oplođena jajašca kojima treba 7-8 dana da se izlegnu, a nakon toga ličinke ostaju još nekoliko dana u gnijezdu te ga u konačnici napuštaju. Za vrijeme čuvanja gnijezda s oplođenim jajašcima ili mladuncima, mužjak stalno maše perajama kako bi stvorio struju vode i tako osigurao stalni dotok svježe vode bogate kisikom.
