Početkom rujna 2018. godine očišćene su od invazivnih vrsta dvije čestice unutar spomenika prirode Bedekovićeve grabe. Čuvari prirode sa predmetnih su čestica uklonili više stotina mladih bagrema koji su zavladali travnjacima zbog neodržavanja, odnosno nekošnje ili neredovite košnje. Bagrem ili gacija jedna je od invazivnih vrsta koja pokazuje izuzetnu sposobnost samostalnog razmnožavanja i uspješno rasprostranjivanje ukoliko se određeno stanište “zapusti”.
Invazivne vrste negativno utječu na bioraznolikost i smatraju se drugom najvećom prijetnjom bioraznolikosti (odmah nakon neposrednog uništavanja prirodnih staništa). One istiskuju autohtone vrste s njihovih staništa, mijenjaju strukuru i sastav biljnih zajednica i smanjuju ukupno bogatstvo vrsta. Bagrem kao jedna od najagresivnijih vrsta i nije u široj javnosti prepoznata kao invazivna, dapače, kako proizvodi obilje nektara, cijenjena je medonosna biljka. Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike, a u Europi se pojavila u 17. stoljeću. Brzo kolonizira područje i stvara guste populacije, a koristi se za pošumljavanje i kao ogrjevno drvo. Šumari bagrem smatraju šumskim korovom.
Čestice unutar Bedekovićevih graba prije akcije uklanjanja bagrema.
Jednom kada bagrem zavlada nekim područjem vrlo ga je teško iskorijeniti. Upravo su zato čuvari prirode poduzeli ovu akciju kako bi na vrijeme uklonili samonikle mladice bagrema iz zaštićenog područja i dali prostora prirodnoj vegetaciji u Bedekovićevim grabama, prije svega biljci velikoj ili ljekovitoj krvari o kojoj ovisi i opstanak zaštićenih leptira plavaca.
Stanje na livadama nakon uklanjanja više stotina mladica bagrema.
