Prije osam godina, točnije 10. veljače 2011. godine, Vlada Republike Hrvatske je Uredbom proglasila Regionalni park Mura-Drava, na području čak pet hrvatskih županija. Tako je i službeno zaštićen jedan od najdužih koridora nizinskih rijeka u Europi. Do danas se ideja očuvanja rijeka Mure i Drave proširila i na Sloveniju, pa čak i do Austrije.
Uredba o proglašenju je dostupna na web-stranicama Narodnih novina: Narodne novine 22/2011
Dakako, samo proglašenje je tek formalni okvir za provedbu mjera aktivne zaštite prirode in-situ. Provedba tih mjera često ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima, ali još više o aktivnoj ulozi lokalnog stanovništva koje živi na rubnom dijelu zaštićenog područja. Konkretno, u Međimurskoj županiji područje parka nalazi se na teritoriju čak 16 jedinica lokalnih samouprava, pa je izazov upravljanja time veći.
U srpnju 2012. godine, dakle godinu i pol nakon što je RH proglasila Regionalni park, UNESCO je proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Mađarske i Hrvatske. Time je međimurska prirodna baština zajedno s održivim praksama upravljanja prirodnim vrijednostima postala i međunarodno priznata, potvrđena na globalnoj razini. Od preko 120.000 zaštićenih područja na svijetu, samo ih oko 670 ima status rezervata biosfere. To nam može biti na ponos, ali isto tako pred nas stavlja obveze i izazove održavanja povoljnog statusa prirode u izrazito gusto naseljenom Međimurju.
Osam godina nakon proglašenja regionalnog parka, dobar dio lokalnog stanovništva upoznat je s činjenicom zaštite, no potrebno je još mnogo senzibilizacije i upoznavanja javnosti s mogućim situacijama koje se javljaju u granicama zaštite. Posebno zato jer se Regionalni park u većem dijelu prostire na zemljištu u privatnom vlasništvu, što pred ustanove za zaštitu prirode stavlja dodatne upravljačke izazove.
Tijekom 2015. godine, u Međimurju su provođena dva velika projekta financirana iz IPA programa, jedan sa partnerima iz Slovenije, a drugi s partnerima iz Mađarske. Oba projekta bila su usmjerena na poboljšanje prirodnosti Regionalnog parka Mura-Drava. Kao najznačajniji rezultat u 2015. godini, u Žabniku (Općina Sveti Martin na Muri) je oformljena ERGELA MEĐIMURSKOG KONJA. To je prva ergela usmjerena na očuvanje zavičajne pasmine konja unutar RP Mura-Drava, na cijelom području tog parka.
Regionalni park Mura-Drava ima širi značaj za Međimurje i Hrvatsku. Njegovo postojanje dokazuje da nam je stalo do lokalne prirode, da je RH prepoznala vrijednosti na svojem području i da čin zaštite može biti dobar početak za promišljanje razvoja koji neće predstavljati daljnje ugroze krhke prirode ovog dijela Europe.
S obzirom da je Regionalni park Mura-Drava pokriven i ekološkom mrežom NATURA 2000, polako započinje izrada Plana upravljanja za regionalni park. Proces će financirati nadležno ministarstvo, a Međimurska priroda koordinirat će izradu za sve županije na području kojih se proteže RP Mura-Drava.