Kalendarski početak proljeća započinje 21. ožujka. Dan kada obilježavamo i Svjetski dan šuma, a dan kasnije 22. ožujka obilježavamo Svjetski dan voda. Pravo je vrijeme da se osvijesti važnost šuma i voda. Šume i vode čine ekosustave. Ekosustavi pružaju usluge. Usluge koje pružaju ekosustavi čine dobrobit nama ljudima. Dobrobit koju mi često uzimamo zdravo za gotovo.
Usluge ekosustava označavaju procese kojima prirodni ekosustavi i vrste od kojih se sastoje održavaju i ispunjavaju potrebe ljudskog roda. Raspon usluga koje pružaju ekosustavi je golem. Od ekonomski vrijednih poput hrane, ljekovitih tvari ili prirodnih katastrofa, do onih neopipljivih poput uživanja u krajoliku ili meditiranja na vrhu planine. Cilj vrednovanja usluga ekosustava nije određivanje cijene stabla ili litre vode, već promicanje važnosti tih usluga za čovjeka.
Vodeni ekosustavi pružaju nam usluge poput pitke vode, riba, divljači, zaštitu od erozija i poplava. Sadrže pitku vodu! Vodu koju unosimo u svoje tijelo. Pa zar onda nije logično da vodene ekosustave treba čuvati? Mnogi misle da pročišćena voda koja prolazi kroz mnoge pročištače i filtere doista i jest čista. Pa zašto tu vodu onda direktno ne pijemo, zašto je ispuštamo u rijeke? Zato jer se rijeke dodatno pobrinu za apsolutnu čistoću. One pročišćuju vodu, talože štetne tvari u svoje dno ili korijenje stabala koje ih okružuje i putem podzemnih tokova pretvaraju je u pitku. Rijeka Drava sa poremećenim prirodnim tokom zbog izgradnje hidroelektrana nije utjecala samo na živi svijet u njoj već i na okolna područja, poput šume Čep u Općini Nedelišće. To je hrastova šuma koja ovisi o podzemnoj vodi koja dolazi od Drave. Poremećajem prirodnog toka smanjena je i razina podzemne vode do koje stari hrastovi teže dolaze i počinju se sušiti. Sušenjem šuma smanjuje se njihova površina. Smanjenjem površina šuma smanjuje se proizvodnja kisika. Kisik je jedna od usluga šuma uz pročišćavanje zraka, zaštite od buke, vjetra, prašine, stvaranja povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje, brane od poplava i povoljnog utjecaja na klimu. Tijekom ljeta ispod stabala tražimo hlad, gdje temperatura iznosi i nekoliko stupnjeva manje. Zar nije vrijedno očuvati nešto što nam stvara ugodu? Ilegalna sječa šuma jedan je od problema u šumama Međimurja. Problem nije nužno manja svijest ljudi o važnosti šuma, već pitanje egzistencije. Što učiniti? Povećajte vrijednost prirode koja nas okružuje i zasadite barem jedno stablo, da zamijenite bar ono jedno koje je ljudskom rukom srušeno. Možda baš vašom rukom.
