Od same pojave novog koronavirusa nagađa se odkud se taj virus stvorio i odkud je zapravo došao. Zar je moguće da je takva pandemija nastala samo iz prirode? Iako znanstvenici već godinama upozoravaju na mogućnost pojave pandemije zbog neodgovornog ponašanja prema prirodi i bioraznolikosti, poduzeli su se tek mali pomaci prema sprječavanju gubitka prirodnih vrijednosti. Nažalost, kao glavne krivce za COVID-19 uglavnom se navode šišmiši i u posljednje vrijeme su na vrlo lošem glasu. Nekako kao da su ljudi zaboravili da šišmiši imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu, te da je njihovo očuvanje važno i za našu poljoprivredu, šumarstvo, ali i za naše zdravlje.
Potaknuti uznemirujućim informacijama iz niza država vezanih uz ubijanje šišmiša stiglo je važno priopćenje triju tajništva međunarodnih sporazuma: Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS), Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS) te Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA). U priopćenju glasi da šišmiši ne prenose COVID-19 te da se bolest prenosi jedino s čovjeka na čovjeka. Još uvijek nema čvrstih dokaza da su upravo šišmiši prenijeli zarazu direktno na ljude. Znanstvena istraživanja ukazuju da su šišmiši bili uključeni u lanac zaraze, ali da je najvjerojatnije u pitanju bila neka druga životinja. Na svijetu živi oko 1400 vrsta šišmiša kojei su od iznimne važnosti za ravnotežu u prirodi, a i ljudima pružaju ogromnu korist jer služe kao oprašivači, rasprostranjuju sjemenke i služe kao kontrola štetočina. Mnoge vrste šišmiša prilagodile su se urbanom okolišu te žive u vrtovima, parkovima, tavanima, ispod mostova i ne čine ni najmanju prijetnju ljudima i njihovom zdravlju. Mnogim vrstama staništa su uništena širenjem ljudske populacije. Danas kao i mnoge druge vrste trebaju našu pomoć kako bi opstale i kako bi od njih imali koristi koje se mjere u milijardama dolara godišnje. Podsjećamo da su u Republici Hrvatskoj sve vrste šišmiša zaštićene zakonom i da su jedna od najugroženijih skupina životinja. Također, u Hrvatskoj ne živi nijedna vrsta šišmiša kod koje je zabilježen koronavirus koji prelazi na druge životinje ili ljude.
