Rijeke za vrijeme visokih vodostaja imaju veliku snagu te tada nose i talože ogromne količine šljunka i pijeska. Kada se rijeka smiri i vodostaj vrati u svoje normalno stanje nastaju sedimentne naslage – sprudovi. Većina sprudova su proširenja plitke strane riječne obale, ali mogu biti i mali ili veći otoci. Iako naizgled beživotne naslage potencijalnog građevinskog materijala, sprudovi su važna staništa za mnoge biljne i životinjske vrste.
Kulik slijepčić, crvenokljuna čigra ili iznimno rijetka mala čigra najpoznatije su ptice gnjezdarice riječnih sprudova. Svoja gnijezda grade na golom šljunku ili pijesku te polažu jaja direktno na tlo na pješčanim ili šljunkovitim sprudovima. Kao i velik broj drugih vrsta, i ove su ugrožene prvenstveno zbog ljudskih aktivnosti na rijekama. Kanaliziranje rijeka, izgradnja hidroelektrana i obaloutvrda, vađenje šljunka i pijeska neki su od razloga gubitka sprudova – glavnih staništa ovih vrsta.
S obzirom da su jaja ovih ptica nalik kamenju kakvo se nalazi na sprudu, jedna od opasnosti je i samo hodanje po sprudovima jer je iznimno teško uočiti gnijezdo i jaja u gomili kamenja koje se nalazi oko gnijezda pa postoji velika vjerojatnost da će hodač nenamjerno uništiti jaja. Isto tako, opasnost postoji i za male ptiće dok se izlegnu i započinju svoju avanturu života na sprudu.
Kako bi pomogli opstanku rijetkih malih čigri i sačuvali zanimljive kulike u što većem broju – izbjegavajmo hodanje i vožnju po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja.
Ako postoji potreba za izlaženjem iz čamaca prilikom plovidbe po našim rijekama, ne udaljavajmo se daleko od rijeke, ostanimo u pojasu od nekoliko metara od vode i krećimo se uz oprez i širom otvorenih očiju. Krhka su jaja pod našim nogama!
