Velimir Bašek iz Nedelišća ove godine ponosno je zaokružio desetu obljetnicu rada u Međimurskoj prirodi na poziciji čuvara prirode. Kaže, rendžeri rade najljepši posao na svijetu. Ali, uz ljepotu dolazi i opasnost. Upravo se obilježavanjem Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) daje spomen čuvarima prirode koji su dali svoje živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera i to najčešće od krivolovaca. Srećom, u Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima.
– Već u prvim tjednima rada u Međimurskoj prirodi dogodila se situacija kad nas je jedan “gospodin” ganjao krampom. Zatekli smo ga na terenu u prirodi u nezakonitoj djelatnosti, a dužnost nas čuvara prirode bila je ispitati posjeduje li zakonom propisane papire za to što radi. Bilo je očito da nema jer je nakon par minuta nadglasavanja uzeo kramp u ruke i krenuo mahajući s njime za nama, prisjetio se prvih (ne)zgoda rendžer Bašek.
“Gospodin” s krampom nije slutio da osim čuvara prirode pred sobom ima i diplomiranog kriminalistu što je pravo Bašekovo zvanje, pa se napeta situacija do dolaska lokalne policije nekako stavila pod kontrolu. Nadzor i jest u fokusu posla rendžera.
– Naš osnovni zadatak je neposredni nadzor zaštićenog područja s ciljem preventivnog djelovanja što znači da pokušavamo spriječiti kažnjiva i nedozvoljena ponašanja. A ako dođe do njih pokušavamo pronaći počinitelja i kazniti ih za te radnje i djelatnosti, autoritativno ističe Bašek.
Njegovo drugo lice, ono koje voli sport, planinarenje, skrb za obitelj i druženje s prijateljima progovara o ljepšoj strani posla rendžera:
– Mnogo vremena nam oduzima monitoring što je ljepši dio priče. Monitoring znači promatranje životinjskih i biljnih vrsti. Taj posao je iznimno dinamičan. Ove godine imamo organiziran i sustavni nadzor plovilom gdje u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja Stanice Čakovec svakih nekoliko tjedana obilazimo Muru, Dravu i hidroakumulacijska jezera, ovisno o potrebi za nadzorom. Ako je nema, teren obilazimo preventivno.
Rendžeri i stanovništvo = prijatelji
Jedan od izazova današnjice je lokalno stanovništvo uvjeriti da im čuvari prirode nisu neprijatelji. Još uvijek treba mnogo raditi na edukaciji i senzibiliziranju javnosti, osobito poljoprivrednika, ribiča i lovaca da im rendžeri svojim nastojanjem očuvanja prirode u stanju u kakvom je sada, donose samo korist.
– Kad većinu stanovništva uvjerimo u naše plemenite namjere i da svi skupa gledamo u zajedničku dobru budućnost, onda ćemo moći reći da smo postigli velik uspjeh. Ljudi govore i misle da smo mi “zeleni” kako nas zovu, oni koji samo sve brane, koji sprječavaju razvoj nekih turističkih aktivnosti u prirodi i sl. Želimo “obrnuti tu sliku” i percepciju javnosti.
Velimir Bašek glavni je čuvar prirode u Međimurskoj prirodi. Na terenskim poslovima surađuje prije svega s komunalnim redarima jedinica lokalne samouprave. Zatim su u fokusu suradnje Policijska uprava Međimurska, HGSS Stanica Čakovca, Lovački i Ribički savez, inspektor zaštite prirode, vodopravna inspekcija, građevinska inspekcija posebice kod nezakonite i ilegalne izgradnje te ekološke udruge.
Dovoz smeća u šumarke ne prestaje
Bašek kao najveći problem u prirodi detektira smeće, otpad:
– U svaki šumarak, poljski put, potok, gdje god čovjek može doći automobilom i prikolicom, smeće se nažalost dovozi. Kod takvih situacija najviše dolazi do izražaja suradnja s komunalnim redarima i inspektorom zaštite okoliša. Problem je također uništavanje staništa pojedinih vrsta i ilegalna gradnja. U očima graditelja na mjestu gdje je džungla, šikara on čisti okoliš. Za čuvare prirode je to bioraznolikost, biljna i životinjska koja se svakom ilegalnom gradnjom nepovratno gubi.
Monitoring – ljepši dio posla
– Preferiram monitoringe, promatranje stanja ptica. Kriminalist sam, nisam biolog, ni ornitolog. Kolege me zezaju da sam priučeni ornitolog, jer sam završio određene edukacije i tečajeve da mogu obavljati monitoringe. Kad sam prvi put radio crnu žunu, a prije toga je nikad nisam vidio, to je bilo poseban doživljaj. Monitoring je specifičan jer crnu žunu dozivaš. Kad je prvi put doletjela na vab to je bio uzvik i osjećaj koji se ne zaboravlja: – Vau! Ipak dobro to radim., svoju strast u poslu opisuje glavni čuvar prirode koji zajedno s ostalim djelatnicima radi u sjedištu Međimurske prirode u Križovcu.
Ima i “crne kronike” u radu svakog rendžera. Ponekad treba po dojavi ili pronalasku otići i zbrinuti uginule životinje. Sjetno, ali staloženo Bašek zaključuje:
– Krug života je to. Svaka vrsta hrani drugu vrstu. Gdje i kad možemo, pomognemo i spasimo životinju. Gdje ne možem,o pomirimo se i idemo dalje.
Kamp za mlade čuvare prirode
Međimurska priroda svake godine nagrađuje najbolje mlade čuvare prirode. U planu je bio i kamp: – Ove godine htjeli smo pokrenuti kamp za mlade čuvare prirode. Za početak jednodnevni, a u budućnosti dvodnevni ili čak višednevni. Okupili bi manju grupu mladih čuvara prirode s kojima bi radili sustavno i konkretno na radionicama i predavanjima. Nažalost, situacija s koronom je to odgodila. Možda ćemo uspjeti najesen ostvariti plan. Ponosan sam čuti kad mi netko od mladih kaže: – I ja želim biti čuvar prirode. Htjeli smo organizirati uz naš Dan rendžera i hodnju po nedavno otvorenoj Svetomartinskoj Muri, ali smo htjeli ostati odgovorni i zbor pandemije koronavirusa tu ideju smo prolongirali za iduću godinu.
Zaključna Bašekova misao stoga je upućena upravo mladima: – Na ekranima naših računala i TV prijemnika, mobitela i ostalih gadgeta možete svakodnevno vidjeti prekrasne fotografije. Međutim kad uđeš u šumu i čuješ sve te zvukove, primjerice kad ptica doleti na granu i svojim pjevom ti uljepša dan, to je dovoljan poziv da ostavite malo sve te moderne tehnologije i uređaje i krenete u prirodu u blizini svog doma. Sigurno je ima, pogotovo u Međimurju. U prirodi svašta možete vidjeti i doživjeti. Nije ipak, srećom, samo smeće u šumama!
Sara spasila mlade sove kukuvije
Uz Velimira kao čuvarica prirode u Javnoj ustanovi Međimurska priroda od prosinca 2018. godine radi i Sara Srša iz Gornjeg Mihaljevca. Po zvanju je magistra inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša. Biologija joj je bila već od osnovne škole najzanimljiviji predmet stoga je i studij nastavila u smjeru otkrivanja tajnog šumskog svijeta. Što za nju znači biti čuvar prirode, biti rendžerica ističe:
– Nadziremo sva zaštićena područja u Međimurskoj županiji. Educiramo stanovništvo, osmišljavamo i postavljamo poučne staze. To je posao koji prati puno emocija. Imala sam nedavno situaciju sa spašavanjem sova kukuvija. Kad sam ih preuzela u Goričanu vozeći se u automobilu razmišljala sam o tom slučaju. Ovo je bila prva takva dojava na koju sam samostalno otišla na teren. Do sad je to uvijek radio kolega Velimir. Teško je vidjeti ozlijeđene životinje, a opet s druge strane drago ti je znati da si pomogao nekome tko je bespomoćan.
Sara nam je približila i uvjete dobivanja statusa čuvara prirode. – Nakon godinu dana stažiranja i pripravništva polaže se stručni ispit pri nadležnom ministarstvu koji se sastoji od pismenog usmenog dijela ispita.
Njezina poruka za očuvanje prirode glasi: – Ne treba previše zadirati u prirodu i mijenjati je. Većina ljudi najčešće kad vidi neku zapuštenu šikaru, onda kažu: – To je ružno, to treba orezati, ošišati. A zapravo to stanište mora ostati upravo takvo. Samo tada ostaje očuvana bioraznolikost i dom za brojne životinje i biljke. Stoga, očuvajmo našu međimursku prirodu.
Vikend rendžera u Križovcu
Kao što smo u uvodnom dijelu istakli 31. srpanj obilježava se kao Svjetski dan rendžera. Povodom toga svake godine udruga Hrvatski rendžer u nekom nacionalnom parku ili županijskoj ustanovi obilježava taj dan bilo plovidbom rijekom, morem, promocijom nekog filma na temu zaštite prirode i sličnim aktivnostima. Ove godine se obilježava u Parku prirode Papuk u skladu s epidemiološkim mjerama. U Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu organiziran je vikend rendžera. Svim posjetiteljima ovog petka, subote i nedjelje omogućava se razgled novog postava uz povoljniju cijenu ulaznica odnosno uz 50 posto popusta.
Dobro došli u svijet Mure, Drave, hrasta Adama i čuvara prirode!
