Slijepi leteći miševi koji noću sišu krv i zalijeću se u dugu kosu djevojčica. Slažete li se i vi s navedenom tvrdnjom?
Svi šišmiši imaju oči kojima vide, a neke vrste vide jako dobro. Nisu miševi niti ptice, već su jedini sisavci koji aktivno lete. To im omogućuje letnica, kožna opna koja se proteže između produženih kosti prstiju prednjih udova te stražnjih udova, repa i tijela.
Šišmiši naših krajeva ne sišu krv, već se hrane kukcima i paucima pa tako jedan šišmiš u jednom satu može uloviti 1000 kukaca, a tijekom jedne noći može pojesti količinu plijena koja iznosi i do jedne trećine njegove mase. U tome i jest najveća važnost šišmiša naših krajeva, što kontroliraju brojnost kukaca, među kojima su komarci i brojni štetnici na usjevima. A samo tri vrste šišmiša u Južnoj Americi hrani se krvlju i to stoke.
Letnica – kožna opna pomoću koje lete
Šišmiši posjeduju istančanu sposobnost za orijentaciju i lov koja se naziva eholokacija. Pri tome ispuštaju ultrazvučne signale koji se odbijaju od prepreka u prostoru ili potencijalne hrane te ih opet primaju ušima i analizirajući ih, dobivaju sliku prostora pa kažemo da vide ušima. Tako, ne samo da nam se neće zaplesti u kosu, nego će s velikom preciznošću moći otkriti položaj jedne vlasi kose ili pak leteće kukce u potpunom mraku.
Šišmiši mogu doživjeti duboku starost, čak do 30 godina. Razlog tome leži u načinu života – aktivni su noću, let im omogućuje da pobjegnu od većine predatora, a hibernirajući štede mnogo energije. Gotovo su svi noćne životinje, a dan provode odmarajući se u skloništima, obično viseći s glavom nadolje. Razmnožavaju se jednom godišnje i kote uglavnom jedno mlado.
Tijekom života koriste različite tipove staništa, od šuma s prirodnim dupljama, livada, rijeka, jezera, špilja, pukotina stijena, napuštenih rudnika do umjetnih skloništa poput potkrovlja kuća, zgrada, crkava i dvoraca.
Myotis myotis (veliki šišmiš) u crkvenom tornju
Zbog nedostatka hrane većina šišmiša zimu provodi u hibernaciji, na mjestima gdje vladaju stabilni uvjeti temperature i vlage. To razdoblje karakterizira veliki pad tjelesne temperature i usporavanje svih životnih funkcija, a jedinke vise sa stropova i zidova na stražnjim nogama, tijela obavijenih krilima.
Plecotus austriacus (sivi dugoušan)
Povrh svega, još ih se optužuje da su prijenosnici koronavirusa! Istraživanja pokazuju kako isti soj virusa koji uzrokuje novi koronavirus nije prisutan ni kod koje vrste šišmiša u Kini, a u dosad istraživanim europskim populacijama šišmiša nikada nije zabilježen ni jedan soj koronavirusa koji bi mogao prijeći na čovjeka.
Stoga, ne bojmo se šišmiša već se potrudimo očuvati to bogatstvo!
