Značaj pčela u ekosustavu prepoznali su Ujedinjeni narodi te su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Umirovljenik Josip Ceilinger iz Nedelišća svestrani je hobist. Po profesiji prometnik vlakova, a u slobodno vrijeme gljivar, lovac, ribič, vrtlar, sakupljač ljekovitog bilja, zaštitar prirode, osnivač i aktivist ekološke udruge „Platana‟, nogometaš, glumac amater, osoba koja je dala neizmjeran obol smotri „Međimurska popevka‟ i za današnju priču najvažnije – pčelar.
Joža, kako ga svi od milja zovu, iz pčelarske je obitelji. Otac mu je živio na željezničkoj stražari u šumi Čep gdje je imao pčele. Ta je stražara ili vahta obilježila njegov život.
– Već od malih nogu pomagao sam ocu u pčelarstvu. Kasnije sam preuzeo očeve alate, košnice i pčele. Nitko osim mene u familiji nije pokazao interes za pčelarstvo. Počeo sam se time baviti kao hobist, što sam i danas. Stotinjak metara od kuće imam mali pčelinjak s 14 proizvodnih zajednica i 6 nukleusa. Nukleusi su pomoćne zajednice gdje imate rezervnu maticu. Za moju obitelj je to sasvim dovoljno ako je dobra paša. Ako je godina loša kao što je bila prošla onda to nije dovoljno. Neki su se čudili što sam iako sam pčelar kupio prošle godine 40 kg meda. Čuđenje je slično kao kad vinar kupuje vino. Treću godinu zaredom gacija je smrznula, a ja sam stacionarni pčelar. Pčelari koji sele pčele su u prednosti jer sele košnice na repicu, lipu, kesten, suncokret i slično, a mi koji imamo stacionarne pčelinjake ako smrzne primjerice bagrem moramo pčele dohranjivati za sljedeću zimu.
Najvrjedniji kukac na svijetu
Pčelar Joža fasciniran je svijetom pčela, sistemom i organizacijom njihovog rada. Kaže, kad vam jednom pčelarstvo uđe pod kožu, ne možete ga ostaviti te nastavlja:
– Mnogi misle da pčelari samo stave kantu ispod košnice i da med samo teče. Ne razmišljaju o tome kako pčelar može uzeti 10 % meda, a ostalo treba ostaviti pčelama. Kad netko spomene pčele, svi odmah pomisle na med, propolis, matičnu mliječ, vosak ili pčelinji otrov. Zaboravlja se osnovna funkcija tog po meni najvrjednijeg kukca na svijetu – oprašivanje. Pčele, bumbari, leptiri i ostali korisni kukci održavaju nas ljude. Prema znanstvenim pokazateljima 70 % ukupne hrane na svijetu je rezultat oprašivača. Einstein nije slučajno kazao da ako nestanu pčele s ovog svijeta, nestat će i čovjeka. Voćar koji ima u blizini mog pčelinjaka voćnjak jednom zgodom mi je kazao: – Ti bi meni trebao dati teglu, dvije meda, jer pčele “beru” med u mom voćnjaku. Na to sam ga upitao: – A kako je tebi rodio voćnjak ove godine? Kaže: – Izvrsno, nikad toliko jabuka nisam imao. Kazao sam mu: – Ne bi li ti meni trebao dati sanduk, dva jabuka, a ne ja tebi med. Dakle, voćar nije razmišljao o tome da su mu pčele napravile korist, oprašujući cvjetove stabala voćki. Zamislio se, i tek tada shvatio moju poruku.
Ugrožena vrsta
– Savez pčelara Republike Slovenije pokrenuo je inicijativu da se pčela proglasi ugroženom vrstom. Podupirem inicijativu i vjerujem da će Europa shvatiti značaj vrste. Prije svega zbog bolesti pčela koje prije nismo imali (američka gnjiloća, varooza), a drugo zato što nestaje staništa za hranu pčela. Ruše se šume, zapuštaju livade, nema medonosnog bilja i drveća, pa pčela gubi mjesto za pašu. Zbog toga postaje ugrožena. Nadam se da svijet neće zakasniti prepoznati problem. Nekad je bilo šuma, livade su se dvaput kosile. Kosilo se kako su rekli kad je bilo “zrelo sijeno”, a danas se kosi prije cvatnje. Rijetko se pošumljava medonosnim sadnicama. Apeliram da se u parkovima i naseljima više sade medonosna stabla i grmlje, kako bi pomogli pčelama. Već se u prošlosti dogodilo u Kini da su u jednoj pokrajini pčele izumrle. Krenulo se u ručno oprašivanje voćaka. Ali to je neekonomično i dugotrajno. – ističe Ceilinger.
Dogodio se novi pčelar
Iako je nedavno operirao ruku gospon Joža odlazi gotovo svakodnevno do svojih pčelica. Stoji li samo deset minuta pred pčelinjakom već zna što se događa i je li sve u redu. Prva paša ove je godine bila slaba jer su voćke u cvatu smrzle zbog mraza. Tako će i ova godina osobito za pčelare koji su stacionarni biti loša. Operativni zahvat na ruci iznjedrio je i nasljednika pčelara u obitelji Ceilinger. Jožina supruga Katica, nije se pronašla u pčelarstvu, ali najstariji unuk 21-godišnji Ivan Karlo Ceilinger na Jožino oduševljenje pokazao je nevjerojatan interes, strpljenje i pedantnost oko rada s pčelama:
– Da bi mu dodatno dao volju odmah sam jednu košnicu odredio za njega. Živi u Dragoslavcu i rado ću ga poučiti. Puno lakše ću otići na onaj svijet ako znam da je netko preuzeo brigu o mojoj jednoj od četiri ljubavi a to je pčelarstvo.
Kako prepoznati lažni med
O vrijednostima meda Ceilinger govori: – Znanstveno je dokazano da su med i propolis lijek za čovjeka, te da matična mliječ i pčelinji otrov imaju određena korisna svojstva. Čak i zujanje pčela je apiterapija. Čuo sam da se u Hrvatskoj po glavi stanovnika troši 2 kg meda, što je porazno. U mojoj familiji se troši od 60 do 80 kg meda godišnje. Ako toliko nemam ja ga kupim. U potpunosti smo u prehrani izbacili šećer. Trebalo bi više trošiti meda. Na žalost na tržištu se pojavljuje i lažni med. Dobro je znati da prirodni med kristalizira. Naročito brzo kristalizira prvi proljetni med. Ako med ima čudnu boju ili ako je pri dnu jedna, a pri vrhu bočice druga boja to nije prirodni med. Ako je jako rijedak, to je sirup, nije med. Preporučujem svima kupovati med od poznatog pčelara.
“Ne” nožem na maslačka!
Povodom Svjetskog dana pčela prije dvije godine udruga pčelara Agacija napravila je izložbu u zgradi Scheier u Čakovcu. Ispred zgrade postavili su košnicu. Pobudila je velik interes. Zbog pandemije ove i prošle godine izostalo je javno predstavljanje pčelarstva. O pčelama treba više govoriti na sam Svjetski dan pčela, ali i konstantno tijekom godine. Dio je to problematike o kojoj Joža progovara. Ističe kako je pčela po poljoprivrednoj deklaraciji stoka sitnog zuba. Za sve proizvode u poljoprivredi postoje poticaji, ali za pčele ih nema. Vraća se tek dio za lijek i šećer, 30 kuna po košnici. Ljuti se kad vidi kako ljudi na svojim travnjacima čim se maslačak rascvjeta odmah nožem idu na njega:
– Ljudi nisu svjesni kako uništavanjem cvjetnog bilja rade protiv kukca koji im život znači, ističe pčelar Joža te mudro zaključuje naš razgovor poznatim apelom: Ako spasiš jednu pčelu, kažu da si spasio cijeli svijet.
