Što znači biti urbani šumar? Urbani šumari su osobe koje se bave šumarstvom u urbanim područjima kao što su zelene javne površine, parkovi, park šume i spomenici parkovne arhitekture, dakle svime što je povezano uz urbanizirane zelene javne površine. Upravo o toj problematici govorilo se krajem listopada u Zadru. Urbane šume – zelena pluća grada bila je glavna tema 4. hrvatskog stručnog skupa o urbanom šumarstvu održanom 27. i 28. listopada. Skup je okupio hrvatske znanstvenike i stručnjake iz tvrtki, institucija i ustanova iz područja urbanog šumarstva i srodnih djelatnosti.
Na Skupu je aktivno sudjelovala i djelatnica Međimurske prirode, Sara Srša, mag. ing. silv., viša stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode. O sudjelovanju je kazala:
– Protekle dvije godine urbani šumari održali su online stručne skupove zbog nemogućnosti organizacije uživo zbog Covid-19 pandemije. U ovogodišnjem četvrtom izdanju Skupa prezentacijski dio bio je u obnovljenom kompleksu Providurove palače, a terenski dio na površinama kojima upravlja poduzeće Nasadi d.o.o. Zadar. Cilj stručnog skupa bio je povezati dionike i osobe koje rade na području urbanog šumarstva, kao što su komunalna poduzeća, javne ustanove, insitucije i ostale privatne firme koje se bave urbanim šumarstvom. Težnja je promovirati urbano šumarstvo i potaknuti suradnju stručnjaka vezanih uz urbano šumarstvo. Ove se godine govorilo o značaju urbanih šuma kao zelenih pluća gradova, kao i rekreativnoj i zdravstvenoj funkciji urbanih šuma i ostalog urbanog drvenastog zelenila, osobito u svjetlu sve naglašenijih klimatskih promjena. U Zadru je bilo stotinjak sudionika, a predavanja je također online pratilo oko deset stručnjaka.
Skup su organizirali Sekcija za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb i Grad Zadar. Srša je imala posebnu čast otvoriti radni program drugog dana Skupa.
- Što je bila tema izlaganja?
– Sadržaj mog izlaganja bila je tema Parkovi – spona gradova i prirode kroz koju sam predstavila i knjigu istoimenog naziva. Knjiga je objavljena u sklopu projekta Eco Bridge. Cilj moje prezentacije bio je pokazati da parkovi doista jesu važna spona između prirode i grada. Na primjeru Spomenika parkovne arhitekture Perivoja Zrinski i rada Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode predstavila sam brojne aktivnosti i način njihove provedbe kako bismo ljudima približili važnost gradskih parkova.
Sličnost problema
* Predavanje je polučilo konstruktivnim dijalogom?
– Svaki predavač imao je dvadeset minuta za izlaganje i pet minuta za raspravu. Dobila sam mnoga pitanja, a Međimurska ustanova bila je pohvaljena kao ustanova koja ima zaposlenog urbanog šumara. S obzirom da sam predstavila i problematiku upravljanja Perivojem Zrinski, a slične probleme upravljanja parkovima dijele kolege gotovo iz cijele Hrvatske, kroz pitanja i odgovore, razmijenili smo iskustva. Dala sam im savjete u smislu kako poboljšati upravljanje na zelenim površinama.
* Tijekom rada Skupa u kojem je sudjelovalo 28 izlagača zasigurno je bilo tema koje su bile korisne upravo za aktivnosti koje provodiš u Međimurskoj prirodi?
– Vedran Zec, mag. ing urbanog šumarstva zaštita prirode i okoliša govorio je o rušenju opasnih stabala, zatim su doc. dr. sc. Ćurković Sanja i Davor Pavlović, prof. predstavili temu Urbane šume u funkciji sportsko rekreativnih aktivnosti, a Silvija Zec, dipl. ing. šum. predstavila je temu Tko su šumarske stručnjakinje u dunavskoj regiji. Upravo te teme i autore bih izdvojila kao posebice korisne zbog elemenata problematike s kojima se i sama susrećem u svom radu.
Studentske veze
* Dobrobit okupljanja na ovakvim skupovima jest i susret s kolegama iz studentskih dana, zar ne?
– Na samom Skupu srela sam neke kolege koje nisam vidjela otkako smo diplomirali. Drago mi je što sam saznala da mnogi od njih rade u Javnim ustanovama. Neki rade u komunalnim poduzećima, a neki i u šumarijama. Dijelimo iste probleme i odlučili smo se da ćemo se povezati i međusobno si pomagati ako će biti potrebno kod rješavanja nekih problema. Od moje generacije kad sam upisivala fakultet maksimalno dvadeset posto naših ljudi radi u struci. To je jako malo. Problem urbanih šumara u Hrvatskoj je što urbani šumari ne mogu ući u Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije. U radu Skupa pridružili su nam se studenti pete godine smjera urbanog šumarstva koji su slušali naše prezentacije te imali mnoga pitanja. Sve ih je ponajviše zanimalo kako doći do posla. Primjetila sam na Skupu da Fakultet šumarstva i drvne tehnologije mnogo ulaže u istraživački rad studenata koji se prezentiraju na različitim stručnim skupovima.
* Što je sukus tvojih radnih zadataka vezanih uz urbano šumarstvo, a provodiš ih u Međimurskoj prirodi?
– Moj posao najviše se veže uz Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Zrinski koji jest urbana šuma u samom središtu Čakovca. Najviše svog radnog vremena posvećujem upravo toj temi, uz brigu za ostala pojedinačno zaštićena stabla u Međimurskoj županiji. Za Perivoj Zrinski ove sam godine izradila tri dokumenta koji se tiču plana interpretacije, upravljačkih dokumenata, smjernica i aktivnosti koje smo ove godine počeli provoditi a to je ptičarenje odnosno promatranje ptica. Time javnosti želimo približiti svijet koji se skriva u parkovima u gradu Čakovcu.
Oduševljenje knjigom
* Sudionike Skupa iznenadila si vrijednim poklonom?
– Jedinstvena knjiga Parkovi – spona gradova i prirode dobila je priliku biti predstavljena na Stručnom skupu. Svaki sudionik na poklon je dobio svoj primjerak, što je naravno izazvalo oduševljenje. To je bila ciljana publika, a ova knjiga sadržava prispitivanje problema, te donosi savjete i gledišta različitih struka vezanih uz upravljanje zelenim površinama. Vjerujem da će mnogima ova knjiga biti vrlo korisna. Međimurska priroda poklonila je sto knjiga koje sam podijelila sudionicima Skupa.
