U tjednu kad je u Čakovcu održana Međunarodna konferencija Organic Districts i potpisano pismo namjere za osnivanje organskog distrikta u Međimurskoj županiji (više vidi OVDJE) donosimo primjer dobre prakse vrsnog međimurskog voćara. Intervju je posvećen kraljici voća – jabuci.
Dvadesetog listopada obilježava se Svjetski dan jabuka, a ususret tome razgovarali smo s jednim od ponajboljih međimurskih stručnjaka i znalca u domeni voćarstva. Mladen Dobranić iz Brezovca po završetku osnovne škole kreće u srednju poljoprivrednu školu:
– Baka i djed živjeli su u Baranji, imali su krave i od ranog su mi djetinjstva približili svijet poljoprivrede. Dobio sam stipendiju za školovanje te upisao smjer poljoprivrednog mehaničara. Odmah nakon završetka srednje škole zaposlio sam se kao poljoprivredni mehaničar traktorista u poduzeću Poljoprivredno dobro u Čakovcu. Radio sam na traktorima i kombajnima, razne utovare, istovare gnojiva i sve drugo što je trebalo. Od 1973. godine dobio sam ugovor na neodređeno. Vjerojatno sam bio dobar radnik, pa je jednog dana došao upravitelj do mene i zapitao me želim li otići raditi u Nedelišće, u voćnjak. I tada je počela moja veza s jabukama. Sudjelovao sam u geodetskim izmjerama Voćnjaka Nedelišće, rigolanju odnosno pripremi tla, sadnji raznih sorti voćaka i svim drugim fazama razvoja nedelišćanskog voćnjaka. Sjećam se, 1977. godine se posadilo prvih 64 ha voćnjaka. Godinu dana kasnije, 1978. godine se sukcesivno počeo saditi voćnjak u Čehovcu i Cirkovljanu. Početkom 80-tih godina prošlog stoljeća u Svetoj Mariji započeta je u rasadniku proizvodnja voćnih sadnica. Dakle, ja sam od 1977. godine neprekidno u voćarstvu sve do dandanas. U moj radni vijek uz Voćnjak Nedelišće, upisano je Agromeđimurje, Poljoprivredno dobro, Poljoprivredna zadruga, Tvornica stočne hrane. Radio sam u voćarstvu sve do mirovine.
Voćar Dobranić danas ima svoj voćnjak, oko 2 ha, a privatna sadnja, kako kaže, nekada nije „tekla glatko‟:
– Svoj prvi voćnjak sam posadio 1979. godine. Nisam kupio gotove sadnice, već sam si doma podloge sam posadio i pocijepio, i to vrste Gloster, Idared i dr. Nekada, ako si radio u društvenom sektoru u nekoj djelatnosti, onda se time nisi smio doma baviti. Ali, ja sam kako se to kaže imao „muda‟, pa sam si posadio voćnjak veličine pola hektara.
Šetnice, degustacije, edukacije…
Dobranić je također niz godina agilni predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, više od dvadeset godina. S ponosom ističe najbitnije aktivnosti udruge:
– Do 1982. godine sam živio u Šenkovcu, a od 1988. godine živim u Svetom Martinu na Muri. Uključio sam se aktivno u život ove zajednice posebice u udruzi koja se bavi, pogađate – jabukama. (smiješak). Udruga je osnovana je 18. siječnja 2002. godine. Imamo preko 150 članova i s radošću svi zajedno organiziramo brojne aktivnosti. Svake godine organiziramo šetnicu po kletima, organiziramo program povodom Svjetskog dana jabuke 20. listopada, u zimskim mjesecima organiziramo stručna predavanja o zaštiti bilja i sličnim temama, surađujemo s OŠ Sveti Martin na Muri i OŠ Selnica koje imaju svoj školski voćnjak, zatim Udruga surađuje s Miloradom Šubićem, magistrom znanosti i diplomiranim inženjerom agronomije. Trenutno se na mom posjedu nalazi i meteostanica, pa redovno pratim i klimatske uvjete.
Što manje „špricanja‟ voćaka
Ovaj poznati međimurski voćar o tome što to znači proizvoditi jabuke po integriranoj proizvodnji govori:
– Radeći u Voćnjaku Nedelišće, surađivao sam s pokojnim dr. Ivanom Ciglarom. On je bio vrhunski europski stručnjak za metode suzbijanja štetočina, bolesti voćnjaka i drugih tema u području integrirane zaštite voćnjaka i vinograda. Integriranom zaštitom bilja nastoji se uporaba kemijskih sredstava za zaštitu bilja ograničiti na najnužniju mjeru. Surađujući s njime naučio sam mnogo o bolestima voćaka. Zatim sam s dr. Zvonimirom Ostojićem surađivao na temu herbicida. Voćnjak Nedelišće bio je reprezentativan i k nama su dolazili studenti iz cijele Hrvatske na edukaciju. Nas su zvali i brojni pojedinci u vezi rezidbe i drugih savjeta. Uvijek smo preporučivali proizvodnju sa što manje upotrebe kemijskih sredstava.
Prodaja na kućnom pragu uz jabukomat
Jabukomat je originalan proizvod s potpisom Mladena Dobranića. Odakle ideja?
– Mnogo vremena provodim u voćnjaku i na terenu, pa često nisam kod kuće. Postavilo se pitanje tko će mi prodavati jabuke. Žena je pokojna, prije je to ona vodila. Razmišljao sam, kako organizirati prodaju i nekako se ideja sama rodila u mojoj glavi. Vidio sam da postoje razni mlijekomati, jajomati, siromati te pomislio zašto ne bi bio i jabukomat. Stolari su mi složili štand za jabuke. Spakirao sam četiri-pet kila jabuka, vagnuo, napisao na vrećici kolika je cijena, napisao uputu da se novac odloži u poštanski sandučić i to je počelo funkcionirati. Moj jabukomat sada radi već četvrtu godinu. Ljudi su ga jako dobro prihvatili. Nikad se nije dogodilo da bi novci nedostajali. Tako prodajem godišnje preko deset tona jabuka. Dio jabuka pretvorim u jabučni ocat i sok. Uvijek imam svježi sok, jer ga prešam prema potrebi. I sok od jabuke se može kupiti na jabukomatu.
U Kotiču 12 starinskih sorata
Kad sam došao u mirovinu imao sam više vremena posvetiti se starinskim sortama. Ne želim da se zatru stare sorte jabuka. Stoga sam s kolegom Tomislavom Horvatom iz Donjeg Kraljevca koji ima svoj rasadnik proizveo sadnice starih sorti jabka. Posadili smo ih u voćnjaku Kotič, koji se nalazi kod Svetog Martina na Muri u Brezovcu, oko sto voćaka, 12 sorata: Baumanova reneta, Kanada, London peping, Francuska kožarka, Božićnica, Pogačnica, Bobovec, Mušanjka i dr. To je voćnjak koji se uopće ne tretira, jabuke su stvorile svoj imunitet. Taj nam je voćnjak ujedno i odličan prostor za edukaciju. Dolaze nam u posjet vrtići i škole. Voćnjak ima devet godina, a najveća gužva je upravo kad se obilježava Svjetski dan jabuke, 20. listopada. Tada organiziramo degustaciju jabuka, soka, posjetitelji mogu ubrati jabuke uz donaciju ili bez nje.
Voćar Dobranić rado prenosi svoje znanje i iskustvo, posebice mladim voćarima. Radio je to u vrijeme kad je bio predsjednik i tajnik Međimurske udruge za proizvodnju integriranog voća, a radi to i danas bilo privatno, bilo kao član Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi ili kao aktualni predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri. Kako nam je kazao mladih voćara ima, Međimurje ima velik potencijal za voćarstvo i vjeruje da će i buduće generacije imati priliku osjećati blagodati od ovog voća, a posebice od starinskih sorti jabuka.
