Problematika svjetlosnog onečišćenja
Svjetlosno onečišćenje jedno je od globalnih problema s kojima se suočavamo. Sjaj neba nije samo estetski problem – sjaj neba krije mnoge druge probleme. I za nas ljude, ali i za prirodu. Što li zapravo dobivamo pretvaranjem noći u umjetno stvoren dan?
Sjećamo se dana kada jurili navečer svojim kućama prije nego nas ulovi mrak tj. prije nego se ugasi ulična rasvjeta točno u 23 sata. U to vrijeme bilo je to naravno zbog štednje struje. Danas se koristi LED rasvjeta koja podrazumijeva manju potrošnju, a uz to osvijetljen prostor nas čini sigurnima pa smo odlučili neka ulična rasvjeta svijetli cijele noći. Jeftino je, ulice izgledaju sigurnije, pa zašto ne? No, iako na prvi pogled bezazlena, polako shvaćamo da cjelonoćna svjetlost ima negativan učinak ne samo na prirodu već i na nas ljude. Ljudi su se kroz cijelu svoju povijest oslanjali na cirkadijalni ritam – unutarnji, dvadesetčetverosatni sat koji usmjerava dnevne i noćne aktivnosti i utječe na fiziološke procese u gotovo svim živim organizmima. Stoga nas zapravo ne bi trebalo čuditi da poremećaj tog ritma negativno utječe na naše zdravlje. A što je još zanimljivije, studije su pokazale da nema nikakve korelacije između cjelonoćnog osvjetljenja i stope kriminala. Pa čemu onda noćno osvjetljavanje?
Zašto nam nebo sjaji?
Nebo koje sjaji zvuči lijepo, no sjaj neba uzrokovan antropogenim aktivnostima jedan je od najraširenijih oblika svjetlosnog onečišćenja što je danas globalni problem. Posvjetljivanje noćnog neba prisutno je u najvećoj mjeri iznad urbanih područja, zbog električnih svjetala automobila, uličnih svjetiljki, ureda, tvornica, vanjskih reklama i zgrada, pretvarajući noć u dan. Ljudi koji žive u gradovima s visokom razinom sjaja neba teško mogu vidjeti više od šačice zvijezda noću. Čak 83% svjetske populacije i zapanjujućih 99% europske populacije živi ispod svjetlosnog onečišćenja! Čak trećina svjetske populacije neće nikad vidjeti Mliječnu stazu. No, važnost vidljivog neba nije samo u estetici. Što više proučavamo svjetlosno onečišćenje to je jasnije da smo (kao i mnogo toga vezano uz prirodu) zaista nevjerojatno podcijenili njenu važnost. Podcijenili smo važnost mraka i noći.
Svjetlosno onečišćenje jedno je od onečišćenja koje često zanemarujemo tj. ne shvaćamo ozbiljno.
Jeste li ikad doživjeli da vam noću cijela soba bude osvjetljenja? Ljudi u gradovima često se suočavaju s tim problemom. Bilo da se radi o reklami koja svijetli u sobu ili noćnom rasvjetom. Noćno svjetlo prekida san i zbunjuje naše fiziološke procese. Jedan od tih procesa je proizvodnja hormona melatonina, koji se oslobađa kada je mrak, a inhibiran je kada je prisutno svjetlo. Povećana količina svjetla noću smanjuje proizvodnju melatonina, što rezultira nedostatkom sna, umorom, glavoboljama, stresom, tjeskobom i drugim zdravstvenim problemima. Nedavne studije također pokazuju povezanost između smanjene razine melatonina i raka. Posebno se pokazalo da plavo svjetlo smanjuje razinu melatonina kod ljudi. Plavo svjetlo se nalazi u mobitelima i drugim računalnim uređajima, kao i u LED diodama, vrstama žarulja koje su postale popularne u kućnoj, industrijskoj i gradskoj rasvjeti zbog niske cijene i energetske učinkovitosti.
Sjaj neba i pjev ptica
Ukupno devet studija izvijestilo je o promijenjenom vremenu pjevanja kod ptica kada su bile izložene svjetlosnom onečišćenju. Promijenjeno vrijeme pjevanja zabilježeno je kod crvendaća, kosa, velike sjenice i plavetne sjenice. Uz to, zeba, plavetna sjenica, velika sjenica, kos i crvendaći su pokazali izmijenjene obrasce u komunikaciji što je negativno utjecalo i na reproduktivno ponašanje. No, utjecaj svjetlosnog onečišćenja ne utječe negativno samo na ptice i ljude – tu su brojne druge skupine organizama koje se orijentiraju putem svjetlosti. Zbog svjetlosnog onečišćenja morske kornjače i ptice vođene mjesečinom tijekom selidbe se zbune, izgube smjer i često uginu. Veliki broj kukaca, primarni izvor hrane za ptice i druge životinje, privučeni su umjetnom rasvjetom i trenutno bivaju ubijeni nakon kontakta s izvorima svjetlosti. Šišmiši, leptiri, brojni drugi kukci, ribe i drugi vodeni organizmi, pa i mikroorganizmi u velikoj mjeri ovise o svjetlosti. A jeste li znali da se kotrljan, tj. skarabej orijentira pomoću Mliječne staze? Priroda je zapravo toliko nevjerojatno povezana na brojne načine da nismo ni svjesni na koje sve načine utječemo na nju.
Ne možemo poreći da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja na prirodu velik. Tako kada se idući put upitamo gdje su nestale ptice pjevice i kako to da nema toliko krijesnica moramo shvatiti da je odgovor vrlo zamršen. Ali ono što definitivno ne možemo poreći je činjenica da na njihovu brojnost utjecaj ima i svjetlosno zagađenje. A što mi možemo učiniti? U ovom slučaju svatko od nas može napraviti korak prema zagovaranju ukidanja cjelonoćne rasvjete, prema ukidanju dugotrajnog svjetla na nogometnim igralištima, raspršenom osvjetljavanju građevina i mnogih drugih oblika svjetlosnog onečišćenja. Zato, pomaknimo se i neka nas uzme mrak!
PS. Više o svjetlosnom onečišćenju saznaje u digitalnom izdanju časopisa VEGA HORIZONTI na mrežnoj stranici Astronomskog društva VEGA.
