Odlukom Skupštine Međimurske županije od 06. prosinca 2002. godine, ukupno 13,11 hektara vlažnih livada na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu proglašene su zoološkim spomenikom prirode, prvenstveno zbog nazočnosti kritično ugroženih vrsta leptira: zagasitog livadnog plavca (Phengaris nausithous) i velikog livadnog plavca (Phengaris teleius). Spomenik prirode Bedekovićeve grabe predstavlja jedno od najznačajnijih prirodnih područja u Republici Hrvatskoj, a u punih 19 godina službene zaštite (2002-2021.) postao je poznat u mnogim prirodoslovnim krugovima diljem Europe.
Lokalitet Bedekovićeve grabe potočna je dolina potoka Pleškovec te ujedno vrijedno stanište brojnih ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Posljednjim biološkim istraživanjima na Bedekovićevim grabama je zabilježena 81 biljna vrsta te 63 vrste danjih leptira. Od ostalih sastavnica bioraznolikosti zaštićenog područja svakako treba spomenuti još dvije ugrožene vrste leptira – kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) te danja medonjica (Euplagia quadripunctaria) zbog kojih su Bedekovićeve grabe dio prostorno većeg europski značajnog područja ekološke mreže zvanog Međimurje (HR2001346) za četiri navedene vrste leptira.
