Početak ožujka za djelatnike u zaštiti prirode označava i početak najaktivnijeg razdoblja u godini. Budi se priroda, ljudi započinju s aktivnostima i radovima u prirodi, budi se biljni i životinjski svijet. Započinje sezona monitoringa biljnih i životinjskih vrsta. Jedan od prvih monitoringa kojeg provodimo je monitoring crne žune. Upravo je završen i treći, posljednji obilazak terena u sklopu monitoringa, a više o programu monitoringa pročitajte u nastavku.
Glavni cilj programa monitoringa je pratiti promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti crne žune. Podaci prikupljeni monitoringom koriste se za ocjenu stanja očuvanosti ove vrste. Prikupljanje terenskih podataka provodi se u svim 10×10 km2 kvadrantima gdje tip staništa ukazuje na moguću prisutnost crne žune. U svakom kvadrantu s odgovarajućim staništem, a to su visoke, stare šume, po mogućnosti starije od 60 godina i s visokim stablima, trebalo bi provesti istraživanje za utvrđivanje prisutnosti crne žune. Istraživanja unutar kvadranta treba napraviti na najmanje tri različite točke, koje međusobno trebaju biti udaljene najmanje 1 km zračne linije. Svaku točku u kvadrantu trebalo bi posjetiti barem dva puta tijekom iste sezone u razmaku od najmanje 14 dana. Ako kod oba terenska obilaska ne dobijemo isti rezultat (prisutna ili odsutna), trebalo bi napraviti još jedan terenski obilazak (u razmaku od najmanje 14 dana od prethodnog) u kojem će se definitivno odlučiti o prisutnosti vrste u tom kvadrantu. Istraživanja se mogu raditi cijeli dan, dok je vidljivost dobra. Pogodno razdoblje za kartiranje je od početka ožujka do sredine travnja, ali relevantni podaci mogu se prikupiti i od sredine svibnja do sredine srpnja.
Po dolasku na točku potrebno je u terenski obrazac upisati opis šumskog staništa i fotografirati tipični izgled staništa. Zatim se 3 minute mirno i tiho stoji na točki i bilježi pojavnost vrste – bilo vizualna opažanja ili osluškivanje glasanja, kuckanja i slično. Ukoliko nema takvih opažanja, pristupa se korištenju zvučnog vaba u trajanju od 5 minuta, a potom slijedi ponovno 2 minute mirnog slušanja i promatranja odaziva teritorijalnih ptica. U obrazac se upisuju podaci o svakom opažanju crne žune: smjer odakle se jedinka glasala ili je viđena, te udaljenost jedinke od istraživača. Smjer se određuje kompasom i izražava azimutom. Istraživači moraju dobro poznavati vrstu i metodologiju istraživanja. Istraživač mora samostalno prepoznati crnu žunu na terenu (izgled, glasanje, tragove) i procijeniti udaljenost do opažene ptice.
Veličina populacije izražava se u broju parova crne žune u Hrvatskoj po godini monitoringa, izračunato iz terenskih podataka ekstrapolacijom s ploha istraživanja na cijelo područje rasprostranjenosti vrste u Republici Hrvatskoj. Promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti trebalo bi korelirati sa stanišnim parametrima na nacionalnoj i lokalnoj razini, kako bi se identificirali i rangirali čimbenici koji najviše utječu na populacijski trend. Neki stanišni parametri prikupljaju se u sklopu programa za monitoring na plohama, a drugi su dostupni od strane Hrvatskih šuma (npr. šumsko gospodarske osnove).
Podaci prikupljeni tijekom monitoringa pokazuju da na području Međimurske županije još uvijek ima dovoljno kvalitetnih staništa za crnu žunu, unatoč činjenici da je svega 15-ak posto površine Međimurja pokriveno šumama, što je najmanji postotak pokrivenosti šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj.
