Od 3. do 7. lipnja 2024. godine prvi put u Njemačkoj održana je konferencija članica EuroMAB mreže. Riječ je o platformi za razmjenu iskustava između četrdeset i jedne države te više od 300 UNESCO-ovih rezervata biosfere u Europi i Sjevernoj Americi. Predstavnici zemalja okupljaju se svake dvije godine. Na ovogodišnjoj konferenciji pod nazivom „Klima za promjene‟ okupilo se više od 250 sudionika u gradu Wittenbergu. Sudionici su raspravljali o mjerama zaštite biološke raznolikosti, promicanju održivih gospodarstava i ulozi rezervata biosfere u suočavanju s prirodnim katastrofama. Domaćini konferencije bili su Njemački nacionalni odbor MAB-a, pokrajina Saska-Anhalt i UNESCO-ov krajobrazni rezervat biosfere rijeke Elbe.
Četverodnevnoj konferenciji nazočili su djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, koji provode aktivnosti unutar EU projekta „LIFE RESTORE for MDD”. Projekt je to koji ukazuje na problematiku biološke i ekološke degradacije vlažnih i šumskih staništa uz rijeke Muru, Dravu i Dunav – područje koje je zaštićeno na razini Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije kao prvi pentalateralni UNESCO-ov rezervat biosfere. Na studijskom putovanju u Njemačkoj sudjelovali su Mihaela Mesarić, Monika Cindrić, Siniša Golub i Roberta Radović. EuroMAB 2024 donio je raznolik program predavanja, panel rasprava, terenske obilaske, radionice te umrežavanje sudionika uz razmjenu iskustava i znanja.
Značaj rezervata biosfere
U okviru UNESCO programa „Čovjek i Biosfera‟ (MaB) započelo je 1970. godine uspostavljanje područja rezervata biosfere. Međunarodno se priznaju kopneni i obalni ekosustavi, kako bi se očuvala njihova bioraznolikost, prirodna baština te skladan odnos između ljudi i prirode uz održivo gospodarenje i razvoj tog prostora. Podsjetimo, Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav između pet država – Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije, proglašen je 2021. godine, a još 2012. godine proglašen je hrvatsko – mađarski prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav. Ovaj ekosustav i rezervat biosfere iznimno je značajan zbog svojih vlažnih staništa kao što su poplavne šume, vlažni travnjaci, obale, sprudovi, mrtvice i meandri koji obiluju brojnim rijetkim i ugroženim vrstama flore i faune.
Gubitak raznolikosti i klimatske promjene
Prvog dana konferencije, u ponedjeljak 3. lipnja, druženje sudionika organizirano je u zgradi Panorama LUTHER 1517 koja pruža impresivan i osobit 3D pogled od 360 stupnjeva s fokusom na Martina Luthera i najznačajnijih povijesnih događaja vezanih uz njegovo ime te srednjovjekovni život u Lutherstadt Wittenbergu.
Drugi radni dan konferencije, utorak 4. lipnja, protekao je u dinamičnoj i radnoj atmosferi u velikoj dvorani Stadthaus Wittenberg. Konferansu je vodila Barbara Engels, a prvi govornici bili su Franziska Buse, Stefanie Hedtkamp, António Abreu i Guido Puhiman. Potom je Josef Settele održao predavanje na temu gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, s naglaskom na lokalna rješenja za globalne probleme. Uslijedio je panel razgovor u kojem su sudjelovali Anke Hollerbach (Njemačka), Rosana Cerkvenik (Slovenija), Jeremy Dertien (SAD), Natalia Beltrán Díaz (Španjolska) i Marie Curtet (Francuska).
Pozitivan odjek Golubova nastupa
U moderiranom razgovoru s prezentacijama primjera dobre prakse o tome kako rezervati biosfere djeluju na održivu budućnost, između pet prezentera zapažen govor održao je i Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Ispred 250 izaslanika iz Europe i Sjeverne Amerike naglasio je kako je prvi korak kvalitetnijeg upravljanja zaštićenim područjima suradnja s dionicima. A kako je riječ o velikom broju dionika i prostorno velikim područjima, izazov je to za sve koji se institucionalne bave zaštitom prirode. Za održan govor, Golub je primio brojne pohvale od sudionika konferencije iz svih dijelova svijeta.
Sudionici konferencije razgledali su i grad Wittenberg u pratnji turističkih vodiča. Dan je završio svečanim prijemom kojem su nazočili Steffi Lemke, savezna ministrica za okoliš, očuvanje prirode, nuklearnu sigurnost i zaštitu potrošača Njemačke, Maria Böhmer, predsjednica njemačkog povjerenstva za UNESCO i Armin Willingmann, zamjenik ministra-predsjednika savezne države Saxony-Anhalt.
Sljedeća dva radna dana organizirana su na terenu i/ili na radionicama. Sudionici su uz stručno vodstvo imali priliku istražiti rezervat biosfere rijeke Elbe. Razgledan je i informativni centar „Auenhaus“ rezervata biosfere u regiji Srednje Elbe, gdje su predstavljeni proizvodi lokalnih partnera.
Primjeri dobre prakse na terenu uz rijeku Elbu
Dio sudionika konferencije obišao je područje u blizini Vockerodea kao primjer dobre prakse u zaštiti od poplava uz prenamjenu bivše vojne imovine u području “Oranienbaumer Heide”. Drugi dio sudionika upoznao se s projektom izmještanja nasipa kao projekta kojim se određeno područje zaštitilo od poplava uz očuvanje kulturno-povijesnih spomenika i poljoprivrednih područja. Terenskim obilaskom sudionici su se upoznali i s upravljanjem mrtvice koji je bio jedan od najopsežnijih programa u ovom rezervatu biosfere, gdje su mrtvice saniranje odmuljivanjem. Predstavljene su zanimljivosti o ekološkoj i konzervatorskoj rekonstrukciji jezera Kühnau duž biciklističke staze uz rijeku Elbu.
Četvrtak i petak, 6. i 7. lipnja bili su rezervirani za radionice kroz koje su donijete zajedničke poruke konferencije. Prije svega odnose se na potrebu održavanja bioraznolikosti unutar mreže UNESCO-ovih rezervata biosfere. Svim državama članica trebale bi biti dane prilike za sudjelovanjem u upravljanju, kako bi se osigurala zastupljenost svih svjetskih regija. Ishod konferencije trebao bi biti dokument radnog naziva „Strateški akcijski plan 2025 – 2035‟. U klimatskoj krizi današnjice učinkovito i održivo upravljanje, bilateralna i multilateralna suradnja, testiranje te implementiranje novih metoda i ideja, jedini je pravi put ka očuvanju biološke raznolikosti i ekosustava koji su osnova za održivi društveni i gospodarski razvoj nekog područja. Upravo povezivanje članica EuroMAB-a i suradnja na konceptima održivog razvoja doprinose razvoju gospodarskih djelatnosti koje ne štete prirodi, zaključili su sudionici konferencije „Klima za promjene‟.