I ove godine provodili smo monitoring jelenka sukladno nacionalnom programu praćenja stanja očuvanosti vrste Lucanus cervus. Monitoring je proveden na novim lokacijama – Bedekovićevim grabama i Čukovskoj šumi. Osnovna metoda monitoringa bila je metoda opažanja odraslih jedinki na transektu duljine 500 m tijekom 45 minuta u sumrak tijekom aktivnosti odraslih jedinki (lipanj-srpanj) kroz 6 obilazaka u sezoni. Ova je metoda učinkovita jer omogućuje pouzdana opažanja odraslih jedinki u letu.
Jelenak (Lucanus cervus)
Jelenak je jedan od naših najvećih vrsta kornjaša. Ime je dobio po karakterističnim čeljustima mužjaka koje podsjećaju na rogovlje jelena, a služe im za borbu s drugim mužjacima te pridržavanje ženke tijekom parenja. Ženke su manje od mužjaka te imaju male čeljusti. Odrasle jedinke žive svega nekoliko tjedana, a možemo ih sresti od svibnja do kolovoza. Nastanjuju listopadne šume, većinom hrastove, ali i gradske parkove. Ličinke žive u tlu, do 50 cm ispod površine, uz trule dijelove drveta kojim se hrane. To je najčešće hrast, ali i truli ostaci drugog drveća (bukva, vrba, kesten, šljiva, breskva, trešnja). Za razvoj u odraslu jedinku potrebno im je četiri do pet godina. Vrsta je ugrožena zbog uklanjanja starih i odumrlih stabala iz šuma, čime nestaje izvor hrane za ličinke te mjesto za njihov razvoj.
Jelenak je Natura 2000 vrsta i nalazi se u Prilogu II Direktive o staništima. U Hrvatskoj je još uvijek vrsta o kojoj nemamo dovoljno saznanja i na Crvenom popisu se vodi kao vrsta koja nije procijenjena (NE).
Kornjaši su jedna od najbrojnijih skupina kukaca, a karakterizira ih jedan par tvrdih krila (pokrilje) i jedan par opnastih krila (potkrilje). Među najvažnijima u šumskim ekosustavima su saproksilni kornjaši. Oni su barem jednim dijelom svojeg životnog ciklusa vezani uzdrvo mrtvih i/ili umirućih stabala. U hranidbenim lancima šumskih ekosustava imaju dvije važne funkcije: predstavljaju važan izvor hrane za šumske ptice (djetlići, pjevice, sove) i sisavce (šišmiši, glodavci i sitne zvijeri) te zajedno s gljivama,sudjeluju u razlaganju mrtvog drvnog tkiva. Sve vrste kornjaša koje su cilj ove volonterske akcije upravo su saproksilni kornjaši.
Svatko se može uključiti u praćenje rasprostranjenosti jelenka putem akcije “Jeste li ih vidjeli” koje provodi Ministrastvo gospodarstva i održivog razvoja. Ti se podaci koriste za potrebe kartiranja vrste i praćenja areala s obzirom da je vrsta lako prepoznatljiva, pri čemu nadopunjuju praćenje vrste od strane stručnjaka. Poveznica za dojavu nalazi se na linku: https://www.haop.hr/hr/novosti/akcija-jeste-li-ih-vidjeli-i-ove-godine-za-saproksilne-kornjase
