Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Nakon što je u srpnju 2012. godine UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske, napori na daljnjem unapređenju statusa tog područja nisu stali. Težnjama za njegovo proširenje pridružili su se kolege iz Austrije, Slovenije i Srbije, pa je u u rujnu 2021. godine proglašen prvi pentalateralni (petdržavni) rezervat biosefere na planetu! Opis tog RB-a nalazi se ovdje: https://iucn.org/news/protected-areas/202201/unesco-declares-worlds-first-5-country-biosphere-reserve-along-mura-drava-danube

Više o svim rezervatima biosfere: https://en.unesco.org/biosphere

U ovom trenutku, na svijetu postoji 738 rezervata biosfere na području 134 države, što uključuje i 22 prekogranična rezervata. Od ta 22, samo je jedan petdržavni: Mura-Drava-Dunav.

Rezervat biosfere ne znači dodatnu strogoću zaštite, iako pojam rezervat to može implicirati; tu nije riječ o strogim ili posebnim rezervatima prema hrvatskom zakonu o zaštiti prirode, nego jednostavno o općeprihvaćenoj međunarodnoj terminologiji. Austrijanci, primjerice, svoje rezervate biosfere zovu biosfernim parkovima. Prirodne vrednote Regionalnog parka Mura-Drava te Parka prirode Kopački rit prepoznate su na međunarodnoj razini kao središnja zona zaštite prirode na čijim se rubnim dijelovima može oprobati model održivog razvoja. Dakako, sama deklaracija UNESCO-a neće puno vrijediti ako se i županije ne okrenu modelima razvoja koji potiču ekonomiju, ali istodobno i čuvaju prepoznate i službeno zaštićene vrijednosti, prirodne i kulturne. Međimurska županija stremi ostvarenju ciljeva održivog razvoja, a UNESCO-ova potpora tome daje vjetar u leđa. Naime, među više od 100 000 zaštićenih područja prirode u cijelom svijetu, u ovom ih trenutku samo 738 ima status rezervata biosfere, što znači da UNESCO pomno odabire regije u kojima će putem tog statusa omogućiti lokalnim zajednicama da svoj razvoj usmjere prema održivosti. Time se želi pokazati da zaštita prirode ne donosi stroge zabrane, već daje okvir za skladnost između čovjeka i ukupnog prirodnog okruženja. U konačnici, UNESCO je pridjevak rezervata biosfere pridodao području koje je prvotno zaštitila sama Republika Hrvatska u veljači 2011. godine, a to je i jedan od uvjeta, naime, da deklarirani rezervat biosfere prethodno bude proglašeno zaštićeno područje na nacionalnoj razini.