Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Kao svojevrsna kruna dosadašnjih napora u zaštiti prirode Međimurja te porječja Mure i Drave u Hrvatskoj, u srpnju 2012. godine proglašen je Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske. UNESCO je taj rezervat biosfere proglasio u sklopu svojeg programa Čovjek i biosfera, a do danas su proglašeni istovjetni rezervati biosfere i u Austriji, Sloveniji i Srbiji, dakle u državama kojima protječu Mura, Drava i Dunav. Ohrabrene zajedničkom vizijom pet država, nevladine ekološke udruge razmatraju zajedničku nominaciju svih tih pojedinačnih rezervata biosfere u jedan jedinstveni. Ako se to ostvari, to će biti prvi pentalateralni rezervat biosfere na planetu Zemlji. Trenutno ih je proglašeno 701 u 124 zemlje.

Rezervat biosfere ne znači dodatnu strogoću zaštite, iako pojam rezervat to može implicirati; tu nije riječ o strogim ili posebnim rezervatima prema hrvatskom zakonu o zaštiti prirode, nego jednostavno o općeprihvaćenoj međunarodnoj terminologiji. Austrijanci, primjerice, svoje rezervate biosfere zovu biosfernim parkovima. Prirodne vrednote Regionalnog parka Mura-Drava te Parka prirode Kopački rit prepoznate su na međunarodnoj razini kao središnja zona zaštite prirode na čijim se rubnim dijelovima može oprobati model održivog razvoja. Dakako, sama deklaracija UNESCO-a neće puno vrijediti ako se i županije ne okrenu modelima razvoja koji potiču ekonomiju, ali istodobno i čuvaju prepoznate i službeno zaštićene vrijednosti, prirodne i kulturne. Međimurska županija stremi ostvarenju ciljeva održivog razvoja, a UNESCO-ova potpora tome daje vjetar u leđa. Naime, među više od 100 000 zaštićenih područja prirode u cijelom svijetu, u ovom ih trenutku samo 701 ima status rezervata biosfere, što znači da UNESCO pomno odabire regije u kojima će putem tog statusa omogućiti lokalnim zajednicama da svoj razvoj usmjere prema održivosti. Time se želi pokazati da zaštita prirode ne donosi stroge zabrane, već daje okvir za skladnost između čovjeka i ukupnog prirodnog okruženja. U konačnici, UNESCO je pridjevak rezervata biosfere pridodao području koje je prvotno zaštitila sama Republika Hrvatska u veljači 2011. godine, a to je i jedan od uvjeta, naime, da deklarirani rezervat biosfere prethodno bude proglašeno zaštićeno područje na nacionalnoj razini (Golub i sur., 2020).