Mnogi dvoje o ispravnosti hranjenja divljih ptica zimi. Dok jedni misle da se pomažući pticama zapravo uplićemo u prirodu i njezinu ravnotežu, gdje vlada zakon da o(p)staju samo najjači i gdje se svako biće mora izboriti za svoje preživljavanje, drugi su mišljenja da je zimi naša pomoć pticama itekako potrebna. Svakako najvažniji argument u prilog hranjenju je činjenica da smo našim djelovanjem, prije svega intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje, posebno posljednjih desetljeća, uvelike promijenili prirodu, uništili mnoga staništa a time i prirodne izvore hrane za mnoge ptičje vrste. Stoga neke od njih zimi u prirodi pronalaze dovoljno hrane dok druge zalaze u naselja u potrazi za njom.
Kako pomoći pticama?
I mi možemo pomoći pticama preživjeti hladne zimske dane, prije svega osiguranjem dovoljnih količina njihove hrane. Već prilikom obavljanja jesenskih radova u našim voćnjacima i povrtnjacima, potrebno je voditi brigu o živom svijetu, o životinjama koje će zimi tamo pronaći sigurnost, zaklon ili hranu. Zato je važno vrtove do proljeća ostaviti u što prirodnijem stanju, bez nepotrebnog odstranjivanja osušenih biljaka, plodova i sjemenja koji možda nisu za ljudsku prehranu, ali će takvi uvelike koristiti pticama u zimskom razdoblju. Isto tako, u naše bi vrtove i dvorišta bilo poželjno zasaditi što više različitih vrsta biljaka na kojima će dio sjemenki i plodova (npr. suncokret, jabuke ili bobičasto voće) ostati neubran, za zimski obrok pticama. Osim dugoročnog osiguranja izvora hrane, takvo će grmlje ili drveće pružiti pticama sigurnost, ali i mogućnost za gniježđenje.
Hranilice
Uz ove prirodne izvore prehrane, preporučljivo je, osobito za oštrih zima s dugotrajnim minusima i snježnim pokrivačem, pticama postaviti hranilice. One mogu biti napravljene od najrazličitijih materijala, izrađene po principu „uradi sam“ ili kupljene u trgovini. Važno je da izgledaju što prirodnije te da su jednostavne i funkcionalne. Postavljamo ih na vidljivo mjesto, najčešće na grane drveća, po mogućnosti one vanjske i tanje, gdje je onemogućen pristup mačkama. Iz istih je, preventivnih razloga, važno da je hranilica smještena dovoljno visoko i da u blizini ili ispod nje nema nekog zaklona, odnosno da je prostor pregledan. Time je otklonjena mogućnost da ptičica zaokupljena traženjem hrane na tlu, pod hranilicom, postane žrtvom mačke. Živimo li u zgradi, hranilice možemo smjestiti na balkon ili u kakav obližnji park.
Ptičja aktivnost počinje svitanjem, stoga je bitno da se hranilice pravodobno pune. Kad su vremenski uvjeti povoljniji, ptice lakše pronalaze svoju prirodnu hranu pa im tada u hranilicama nudimo manje količine hrane, dok u suprotnom slučaju, za vrijeme snježnog pokrivača i negativnih temperatura hranilice punimo češće i sa većim količinama hrane. Važno je da hranilice neprekidno nadopunjujemo tijekom cijele zime, jer bi suprotno moglo prouzročiti zbunjenost i gladovanje kod ptica koje su već navikle na siguran izvor hrane. A to bi u kombinaciji s naglim padom temperature i visokim snježnim pokrivačem u konačnici moglo biti kobno za ova mala stvorenja.
Vrste hrane
Kako ptice koje posjećuju naše hranilice pripadaju različitim vrstama, jednako tako različito se i hrane. Hranu možemo podijeliti u nekoliko različitih skupina. Najvažnije za većinu ptica su sjemenke među kojima prvo mjesto zauzima suncokret koji obiluje uljima, zatim orasi, kikiriki, lješnjaci, sjemenke bundeve, kukuruz, žitarice i drugo sitno sjemenje, a možemo im ponuditi i gotove mješavine sjemenske hrane za šumske ptice, papige ili kanarince koje je moguće pronaći u trgovinama. Nekim vrstama neophodna je mast životinjskog porijekla koju sadrži svinjsko salo. Možemo im spremiti i poslastice u obliku lojnih kuglica, koje oblikujemo od smjese različitog sjemenja pomiješanog s goveđim salom. Ovu masnu deliciju obožavaju sjenice. Iskoristivi su i plodovi voća i povrća koje smo spremili za zimu a na kojima su primjetni prvi znakovi sušenja ili truleži ali i njihovi ostaci koje svakodnevno imamo u kuhinji. Na njima će nam ptičice, a posebno drozd i kos, biti jako zahvalne.
Važno!
Sva spomenuta hrana mora biti u svom izvornom obliku, odnosno ne smije biti soljena, pržena, termički obrađena i sl. Moramo znati i da pticama ne smijemo davati kruh jer ga one ne mogu probaviti pa od prehrane njime obolijevaju, pa čak i ugibaju.
Najčešće vrste
Najčešće vrste koje posjećuju zimska hranilišta su vrabac, poljski vrabac, velika i plavetna sjenica, gugutka, kos, zeba, zelendur, češljugar, čižak. Mogu nas iznenaditi i pokoji brgljez, batokljun, juričica, zimovka ili djetlić. Za oštrijih zima broj vrsta će zasigurno biti i veći, jer nas tada u potrazi za hranom, osim ptica koje i inače obitavaju uz naselja, posjećuju i vrste iz šuma i polja.
Posebno je zanimljivo da nam se postavljanjem hranilica u neposrednoj blizini kuće pruža mogućnost promatranja ptica, lijepa prilika za one koji žele pobliže upoznati ove pernate ljepotane i naučiti nešto više o različitim vrstama, njihovom izgledu, ponašanju, navikama, itd…
Posjećujemo li zimi obale rijeka ili jezera, primijetiti ćemo da se uz njih često zadržavaju ptice vodenih staništa, poput labudova, pataka, liski i galebova. One će nam također biti zahvalne za šaku kukuruza, žitarica ili salate (ne kruha!) koje im možemo ostaviti uz sam rub obale ili u plitkoj vodi.
Postavite hranilice i pomozite pticama!
Ptičicama ćemo hranjenjem zasigurno povećati šanse za preživljavanje surovih zimskih uvjeta. A one će nam uslugu vraćati preostali dio godine, svojom ljepotom i pjevom, ali i, što je možda najvažnije, eliminacijom stotina, pa i tisuća insekata dnevno u našim vrtovima i voćnjacima. Ovakvim osiguranjem izvora hrane tijekom zimskog perioda, ali i dodatno, postavljanjem kućica za gniježđenje ptica, u naša dvorišta i vrtove možemo privući i trajno nastaniti ove male pernate ljepotane.
