Praznik rada Gljivarsko društvo Smrčak Čakovec obilježilo je otvorenjem gljivarske poučne staze u šumi Balogovec kod Mačkovca. Na 16 interpretacijskih tabli predstavljeno je fotografijom i stručnim opisom 64 vrsta gljiva, najčešćih koje se mogu pronaći na području Međimurja. Članovi društva sami su izradili okvire tabli, te su autori fotografija i sadržaja. Marijan Sabolić, predsjednik GD Smrčak o ideji poučne staze kazao je:
– Već dugi niz godina planirali smo napraviti poučnu stazu kako bi žitelji Međimurja i naši gosti, a osobito djeca i mladi, odnosno učenici mogli u prirodi upoznati svijet gljiva. Evo uredili smo je konačno ovdje u Balogovcu kraj prostora koje naše društvo koristi dugi niz godina. Planiramo nastaviti sa sličnim aktivnostima. Kontaktirali smo međimurske osnovne škole kako bi se dio terenske nastave iz biologije mogao ubuduće održati na našoj poučnoj stazi.

Čast otvoriti stazu imala je Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca. Balogovec je oduvijek bilo rado posjećeno izletište, osobito za žitelje Čakovca, a kako se u blizini staze nalazi i Ribnjak Mačkovec (HR2001034) koji je dio mreže NATURA 2000, poklonici boravka u prirodi sada imaju dodatni razlog i pozivnicu prošetati ovom popularnom šumom.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode dugi niz godine njeguje odličnu suradnju s GD Smrčkom i članovi tog društva redovito sudjeluju na Eko kotliću na Trgu međimurske prirode u Križovcu. Na otvorenju gljivarske poučne staze u ime Međimurske prirode nazočile su Ivana Horvat i Roberta Radović.

Invazivne vrste jedna su od aktivnosti kojom se Međimurska priroda intenzivno bavi, pa smo zapitali determinatora gljiva, Gordana Tratnjaka iz Novog Sela Rok, ujedno i člana GD Smrčak, imali li invazivaca i u svijetu gljiva.
– Dobro pitanje. Rijetko smo kad razmišljali o tome. Postoje tuđe vrste za koje znamo da su došle iz dalekih zemalja. Primjerice velika polipovka donesena je iz Australije još prije sto godina. I sad mi zapravo pada na pamet medena puza, koja bi se možda mogla uvrstiti u tu kategoriju. Može zauzimati velika područja, ali to bi trebalo provjeriti. Gljivni organizmi žive ispod zemlje i zapravo ih je teško locirati. Tako da je ovo odlično pitanje s kojim se svakako treba pozabaviti i istražiti.

O bontonu ubiranja gljiva, Tratnjak je kazao:
– U pravilu ljudi koji ne odlaze često u prirodu, ne znaju se ponašati prema gljivama. Često ih čupaju, nogom “šutaju”, ako misle da nije jestiva. Kod nas ima dosta berača, malo je šuma, tako da je “konkurencija” prilično velika, ali gljiva još uvijek ima. Vjerujem da će i ova poučna staza pridonijeti tome da se etika odnosa prema gljivama poboljša.
Preporučujemo prošetati se gljivarskom poučnom stazom. Vukovo meso, smrdljivi stršak, ljubičasta koturnica…dio su vrsta gljiva koje su članovi GD Smrčak predstavili na svojoj poučnoj stazi.
foto: Roberta Radović


