„Živo zeleno štivo‟ u Zelenom ormaru čakovečke knjižnice

Dugogodišnja odlična suradnja Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode i Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec rezultirala je novim projektom osmišljenim s ciljem popularizacije literature i naslova tematskih vezana za zaštitu prirode, ekologiju, biljnog i životinjskog svijeta, hrvatskih planina, održivog razvoja te predstavljanje domaćih i stranih autora „zelenih tema‟.

Na inicijativu Međimurske prirode unutar projekta BEE(A)WARE na stručnomodjelu Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec, zaživjela je „zelena oaza‟ odnosno Zeleni ormar. Otvoren je prigodnom svečanošću, 22. svibnja, na Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i datum kada se obilježava i Međunarodni dan biološke raznolikosti. Međimurska priroda i Knjižnica postali su tako partneri u provedbi programa „Zelene knjižnice“ na području Međimurske županije.

Sandra Mikac, Monika Cindrić, Ivana Horvat i Ana Špoljarić
Sandra Mikac, Monika Cindrić, Ivana Horvat i Ana Špoljarić

Sandra Mikac, knjižničarka, istakla je značaj ove nove suradnje s Javnom ustanovom Međimurska priroda:

Zeleni ormar značajan je zbog toga što naša knjižnica ima status zelene knjižnice jer svojim programima i aktivnostima doprinosi razvijanju zelene misli. Jedna od misija zelenih knjižnica je da one pružaju zelene misli i održive knjižnične usluge, da su same društveno održive i predane općim ekološkim ciljevima i programima. Ovim ormarom povezujemo se s Međimurskom prirodom, ustanovom koja brine o našoj prirodi i njezinoj zaštiti. Iza njihovog rada postoji velik broj izdanih publikacija koje se nalaze na policama čakovečke knjižnice i to štivo je vrlo često posuđivano.

Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode naglasio je potrebu senzibiliziranja javnosti o ulozi pojedinca u domeni zaštite prirode:

– Želja nam je da ovo bude zajednička misija s čakovečkom knjižnicom na putu da se Međimurci osvijeste o tomu kako se priroda ne čuva samo po službenoj dužnosti već i znanjem koje se može pronaći na stranicama knjiga u Zelenom ormaru. To zeleno štivo zasigurno će promijeniti mišljenje svakog pojedinca o tomu koliko nam je čista i zdrava priroda potrebna. Knjige na ovim policama mogu nam pomoći da razumijemo uzroke problema koje stvaramo prirodi, kao i njihove posljedice, odnosno da se aktivno i kao pojedinci uključimo u zaštitu okoliša i borbu za održivu budućnost.

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca otvorila je predstavljen Zeleni ormar riječima:

Grad Čakovec i Međimurje jesu zeleni, ali moramo brinuti i o tomu što ćemo ostaviti u nasljeđe djeci i svima onima koji ostaju iza nas te u zaštitu prirode uključiti što više mladih. Literatura koja se nalazi na policama ovog ormara dobar je put prema tom cilju. Željela bih da i broj članova naše knjižnice iz godine u godinu bude sve veći, da i mladi shvate kako digitalno doba nije sve na svijetu jer knjiga i svaka pročitana stranica pružaju veliko bogatstvo znanja, bolje razumijevanje jezika i pobjedu nad digitalnim preopterećenjem. Knjige nas mogu odvesti na daleka putovanja i u različita vremena, upoznati s novim ljudima i kulturama, a sve iz udobnosti naše fotelje.

Svečanost otvaranja Zelenog ormara uveličala je i Nives Kolarić Strah, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije. Program je oplemenio Ljubomir Ciglar, glazbenom izvedbom pjesme „Da bi imel perje‟.

Točka na „i‟ programa bila je prirodoslovna radionica “Nek’ se pčele vesele”. Voditeljica radionice bila je Sara Kočiš, viša stručna suradnica za edukaciju i interpretaciju, a u fokusu su bili divlji oprašivači. Vizualni identitet Zelenog ormara osmislila je i kreirala Roberta Radović, suradnica za komunikaciju i promidžbu, djelatnica Međimurske prirode koja je program organizirala u suradnji sa knjižničarkom Sandrom Mikac.

Uzvanici svečanosti su na poklon primili i prigodan blokić za pisanje “zelenih misli” izdan povodom 22. svibnja, Dana zaštite prirode u RH.

Korisnici čakovečke knjižnice pozvani su koristiti preporuke i sadržaj Zelenog ormara te istražiti „Tko je pisao zelenu misao?‟.

Foto: Roberta Radović

Tko je pisao zelenu misao (194)_resize

Tko je pisao zelenu misao (2)_resize